Mogu ga uzrokovati razne stvari i događaji i može imati niz fizičkih i psihičkih simptoma. Liječnik, dr. Karan Rajan otkrio je na što se trebate usredotočiti kako biste se doslovno u roku keks oslobodili tog neugodnog osjećaja.

"Svaki put kad udahnete, ošit se pomiče prema dolje radeći više mjesta za srce, stišće se, a srce postaje veće i krv sporije prolazi kroz njega. Mozak tada odmah šalje signale srcu s porukom da ubrza. Ako razmišljate o tome svaki put kad ste anksiozni ili pod stresom, nesvjesno ćete prijeći na kratko ubrzano disanje ili ćete hiperventilirati, što ubrzava broj otkucaja srca", kaže dr. Rajan. Objasnio je i da se, kad izdišemo, dijafragma pomiče prema gore blago stišćući srce koje tada postaje manje pa krv brže prolazi kroz njega. Mozak tada refleksno šalje signal srcu da uspori.

"Kad ste pod stresom, više se usredotočite na dugo i sporo izdisanje jer to povećava vagusni tonus i usporava rad srca", savjetuje dr. Rajan.

Vagusni tonus je važan jer je riječ o aktivnosti vagusnog živca. To je živac koji je ključan za naš živčani sustav i odgovoran je za reguliranje tijela u stanju mirovanja. Disanje je najbolji način za ublažavanje stresa i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) također preporučuje opuštajuće vježbe disanja koje mogu pomoći u oslobađanju od napetosti. Izuzetno je važno naučiti kontrolirati stres uzrokovan svakodnevnim situacijama u životu. Naime, osobe koje su sklone simptomima stresa kao što su zabrinutost, ljutnja, tjeskoba, strah, zavist, krivnja i depresija podložnije su i nekim drugim zdravstvenim problemima.

NHS navodi da stres može dovesti do pojave sljedećih simptoma:

glavobolje ili vrtoglavice
napetosti ili bolova u mišićima

želučanim tegobama
boli u prsima ili ubrzanog rada srca
problema u seksualnom životu.

To su sve fizički simptomi, no oni mogu dovesti i do pojave psihičkih problema kao što su:

otežana koncentracija
problemi u donošenju odluka
osjećaj bezizlaznosti i pretrpanosti problemima
stalna zabrinutost
zaboravnost.

Postoje razni načini da držite stres pod kontrolom, a nutricionistkinja Natalie Lamb kaže da je uvođenje nekog oblika opuštanja u svoju rutinu najvažnije. To, prema njezinim riječima može biti bilo što, od joge i meditacije do tjelovježbe i hodanja. Njezin savjet je i da redovito radite male pauze, bilo da si skuhate šalicu biljnog čaja, da ustanete od radnog stola i odete udahnuti malo svježeg zraka, uživate u ručku ili duboko udahnete i zaustavite nakratko misli. Sve to može vam pomoći da se opustite i razbistrite misli. Topla kupka na kraju dana također može pomoći, ali i isključivanje svih plavih ekrana i medija te fokusiranje na nešto na čemu ste zahvalni. I ne manje važno, nastojte svaku noć imati 7 sati neprekinutog sna jer to pomaže tijelu da se odmori i oporavi za sutrašnje izazove.

Izvor:Klix.ba