To se navodi u Rezoluciji o Srebrenici koja je dostavljena Ministarstvu vanjskih poslova Srbije, a u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Inače, informaciju da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija na sjednici krajem aprila raspravljati o Rezoluciji u Srebrenici komentarisao je 3. aprila visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Pri tome nije iznio više detalja o tome ko stoji iza teksta rezolucije.

Dan pred sastanak sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, Schmidt je rekao za N1 da se "ne radi o gledanju unazad", već da da se radi o tome da se nešto slično ne bi ponovilo nikada u budućnosti. Ocijenio je da "ima dovoljno vremena da se o tome razgovara".

Ranije je, 29. marta, i sam predsjednik Srbije izjavio da Srbija dobija informacije iz Generalne skupštine UN da će se ova rezolucija naći na dnevnom redu 27. aprila kao prijedlog Njemačke i Ruande. Ni Vučić nije naveo eventualna saznanja o podnosiocima ovog dokumenta.

Dodao je da je sprječavanje donošenja ove rezolucije jedan od zadataka koje je postavio pred Vladom i sobom, kako je naveo u obraćanju javnosti.

Zlatko Lagumdžija, šef Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u nije za RSE odgovarao na upit o ovom dokumentu, niti da li je Misija podnijela prijedlog rezolucije Generalnoj skupštini.

Iz udruženja koja okupljaju žrtve genocida su za RSE rekli da će o rezoluciji govoriti nakon što bude i uvrštena u dnevni red Generalne skupštine UN-a.

Šta se još navodi u prijedlogu u koji je RSE imao uvid?

U okviru prijedloga se dodaje da bi se Rezolucija donijela uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici koja se obilježava 2025. godine.

Pored toga, u prijedlogu se pozivaju države članice Ujedinjenih nacija da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti.

Jedan od prijedloga je i da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te da se obilježava svake godine.

Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.

Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.

U rezoluciji se naglašava važnost dovršetka procesa traženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i omogućavanje njihovog dostojanstvenog ukopa.

Poziva se i na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici.

Pored toga, pozivaju se sve države da u potpunosti poštuju svoje obaveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, gdje je to primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara UN-a, kako se navodi u prijedlozima, traži se da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije'', počevši od priprema za obilježavanje 30-te godišnjice genocida, kao i da skrene pažnju na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva, u cilju odgovarajućeg poštovanja.

Ko je osuđen za genocid?

Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a Ratko Mladić.

Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.

Zvanični Beograd se godinama protivi donošenju rezolucija ili deklaracija koje bi zločin u Srebrenici nazvale genocidom.

Zvaničnici Srbije govore da se u Srebrenici dogodio strašan zločin, ne priznajući da je riječ o genocidu.

Prije devet godina Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Države i zemlje Evropske unije.

Srbija je i tada lobirala protiv usvajanja te rezolucije.

Skupština Srbije usvojila je u martu 2010., u vrijeme prethodne vlasti, Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.

U tom dokumentu se osuđuje zločin počinjen na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, dok se sam termin genocid u Deklaraciji ne pominje.