Generalna skupština Ujedinjenih naroda trebala bi 2. maja razmatrati prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine i ponovo osuđuje taj zločin, a očekivana rasprava o tom dokumentu izazvala je nove napetosti u odnosima između Beograda i Sarajeva, ali i u samoj Bosni i Hercegovini.

Na kalendaru zasjedanja Generalne skupštine UN-a četvrtak, 2. maj je označen kao datum u kojem će se na dnevnom redu naći izvještaj generalnog sekretara posvećen izgradnji kulture mira odnosno “promocija kulture mira te međureligijskog i interkulturalnog dijaloga, razumijevanja i saradnje”, prenosi Hina.

U okviru te tačke očekuje se i rasprava o rezoluciji u povodu 29. godišnjice zločina u Srebrenici, gradića u kojem su u julu 1995. godine pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom UN-a ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Taj je masakr u nizu presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) kvalificiran kao genocid.

Prema dostupnim informacijama, Njemačka i Ruanda države su koje su prihvatile biti sponzori rezolucije o Srebrenici koja sada postoji u formi nacrta i o njenom se sadržaju još pregovara u diplomatskim krugovima u sjedištu UN-a.

Mediji u Bosni i Hercegovini prenijeli su radne dijelove rezolucije u kojoj se u biti podsjeća na činjenice vezane za srebrenički genocid, ali i poziva na striktno poštivanje presuda međunarodnih sudova odnosno osudu pokušaja nijekanja genocida te na trajno obilježavanje 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja na žrtve Srebrenice.

Aktivno lobiranje

Misija BiH pri UN-u, na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija, aktivno sudjeluje u pripremama za raspravu i donošenje rezolucije, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović trebao bi od 17. aprila boraviti u sjedištu UN-a kako bi se i lično založio kod država-članica svjetske organizacije da taj dokument podrže.

U aktivno lobiranje uključio se u Memorijalni centar Srebrenica apelom predstavništvima svih međunarodnih organizacija i drugih država koje djeluju u Bosni i Hercegovini.

No, sve to izazvalo je bijes i nezadovoljstvo srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji su 2015. godine, zahvaljujući ruskom vetu u Vijeću sigurnosti UN-a, uspjeli spriječiti izglasavanje slične rezolucije što ju je predložila Velika Britanija.

U znak zahvalnosti za to vlasti bosanskih Srba su pokojnom ruskom ambasadoru pri UN-u Vitaliju Čurkinu podignuli spomenik u Istočnom Sarajevu.

Vučić je sada najavio kako će i on putovati u New York ovog mjeseca i tamo pokušati učiniti sve što može ne bi li spriječio usvajanje rezolucije, iako priznaje kako su mali izgledi da u tome ovoga puta uspije jer Generalna skupština odluke donosi običnom većinom. Pri tom računa prije svega na glasove iz afričkih država svjestan kako su zapadne i one sa muslimanskom većinom spremne podržati rezoluciju.

Negiranje genocida

Njegova je ocjena kako usvajanje rezolucije o Srebrenici predstavlja tek uvod u novi pritisak na Srbiju od koje će iz Sarajeva nakon toga, navodno, tražiti ukidanje Republike Srpske, a od Beograda plaćanje ratne odštete.

Vučić, kao i Dodik, uporno negiraju da je u Srebrenici počinjen genocid i zadržavaju se na kvalifikaciji “teškog zločina”, prenosi Hina.

Dodik se sada posebno obrušio na Njemačku pod čijim je “tihim sankcijama” i sada kaže kako Berlin podrškom rezoluciji pokušava “oprati zločinačku prošlost”.

“Guranjem rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a bošnjački političari u BiH trajno će urušiti svaku mogućnost dogovora sa Srbima”, objavio je Dodik na društvenoj mreži X uz zaključak kako zločin u Srebrenici “za Srbe nije bio genocid”.

Izvor:: Agencije