Hrvatski ministar finansija na konferenciji za novinare najavio je novi rebalans državnog budžeta, ali odbacio je navode o novom zaduženju u inostranstvu.
Linić je rekao kako je rebalans potreban i da će se raditi. Rekao je kako su restruktuisanje i sanacija starih grijeha najveći razlog hrvatskog deficita i rasta javnog duga.
Što se tiče samog izvršenja budžeta za 2013. godinu do kraja septembra, Linić je rekao da prihodi iznose 79,6 milijardi kuna, a rashodi 92,9 milijardi. Deficit je 13,3 milijardi kuna i do kraja ove godine ne bi se trebao povećavati, rekao je Linić.
Prihodi državnog budžeta za prvih devet mjeseci ove godine su za 2 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine, dok su rashodi istovremeno povećani za 3,5 posto.
Dugovi zdravstva
Linić je podsjetio da je deficit bio planiran na nivou od oko 10 milijardi kuna, koliki bi i bio da nije bilo jednokratnog troška sanacije zdravstva od 3,3 milijardi kuna. Hrvatski ministar finansija ptvrdio je da je deficit povećan zbog zaostalih dugova zdravstva.
Prihodi od poreza do kraja juna ove godine ostvareni su u iznosu od 46,3 milijarde kuna i za oko 2,5 posto ili 1,2 milijarde kuna su manji nego prosle godine. U tom podbačaju, kazao je Linić, čak 1,5 milijardi kuna čine niži prihodi od poreza na dobit, odnosno tih se prihoda Vlada svjesno odrekla kao dio podrške privredi za očuvanje postojećih ili otvaranje novih radnih mjesta i nove investicije.
I prihodi od PDV-a, koji su zbog ulaska Hrvatske u EU smanjeni za oko 1,7 milijardi kuna, viši su nego prošle godine za 80-tak miliona kuna i iznose 29,8 milijardi kuna, "dakle ništa se bitno ne događa i ostvaruje se dovoljna naplata", kazao je Linić.
Od poreza na dohodak je do kraja septembra prihodovano 951,3 milijona kuna, a podatke o uplaćenim zdravstvenim i penzijskim doprinosima ministar finansija tumači višom disciplinom u naplati uprkos nižoj zaposlenosti - doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji je ove godine smanjen za 2 postotna boda, uplaćeno je 6,3 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine, odnosno 11,8 milijardi kuna, a za penzijsko i za zapošljavanje 0,1 posto više, tj. 14,4 milijarde i 1,4 milijarde kuna.
Rebalans nužan
Na rashodovnoj strani najveće se razlike u odnosu na plan odnose na 3,3 milijarde kuna utrošene na sanaciju zdravstva, određena prekoračenja za plate u obrazovanju i policiji te oko 300 miliona kuna viših troškova zapenzije usled njihovog usklađenja.
Zbog tih će razlika još jedan rebalans ove godine biti potreban, a sprovesti će se kroz interne preraspodjele, kazao je.
Linić je najavio i kako će za 15 do 20 dana biti predstavljen prijedlog budžeta za iduću godinu te je podsjetio na očekivani rast deficita, posebno usled 4,7 milijardi kuna viših troškova vezanih uz članstvo u EU, ali i zbog visokih izdataka za finansiranje pređašnih budžetskih deficita te refinansiranja ostalih starih dugova.
Nema više zaduženja
Slavko Linić će od 10. do 12. oktobra boraviti u Washingtonu na redovnoj skupštini Svjetske banke i MMF-a. Danas je odbacio natpise prema kojima će se država na tom skupu ponovno nepovoljno zadužiti, odnosno da nema izdavanja novih državnih obveznica.
"Za ovu godinu nema više zaduženja na inostranom tržištu, ostaje nam samo finansiranje na domaćem", naglasio je Linić i najavio da iduća godina za Hrvatsku neće biti laka.
Što je učinio privatni sektor?
Govoreći o stanju javnih finansija, Linić je podsjetio i da je država unazad dvije godine 'utrošila' oko 7 do 8 milijardi kuna kroz oslobođenja i podsticaje privrede, a učinci toga su izostali.
Razgovara se o problemu javnih ulaganja, zašto se kasni s ulaganjima u Plomin, Dubrovnik, alternativne izvore energije, ali ne i o tome zašto se privreda ne oporavlja nakon što je dobilo enormne podsticaje. Država je restrukturirala željeznice, vazdušni promet, saobraćajni sektor, zdravstvo, a zašto se privatni sektor nije restrukturirao i zašto bi Vlada nakon tolikih podsticaja davala odgovor zašto nema privrednog rasta - to želi znati i Vlada, a odgovore treba od privatnog sektora, istakao je Linić te je kazao kako je taj novac privatni sektor potrošio na propale investicije i nekretninski biznis, prenosi Hina.
Komentarisao je i ukidanje državnih podsticaja za stambenu štednju. Kaže kako država tu štednju više neće pomagati, jer ti podsticaji nisu donijeli privredni rast, odnosno da se nisu gradili novi stanovi.
(AlJazeera)
