Mnogima u parlamentu dobro će doći predah nakon pet godina "plivanja" u ogromnom nizu globalnih vanrednih situacija, ali i sa rasprava o spornim zakonima i borbi sa kriznim PR katastrofama.

"Nikada ne bih mogla da predvidim koliko smo uspjeli da postignemo, ali i koliko smo kriza i izazova morali da prevaziđemo i da se sa njima nosimo", rekla je za Euronews predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.

Međutim, dok se zavjesa dosadašnjeg saziva spušta, pročitajte kojih je to 11 trenutaka obilježilo prethodni mandat EP-a.

Uspon Ursule fon der Lajen

Pošteno je reći da se Ursula fon der Lajen pojavila iz vedra neba.

Političarka koja je rođena u Briselu bila je, ironično, uglavnom nepoznata ličnost sve do ljeta 2019, pošto je služila u saveznoj vladi kancelarke Angele Merkel i imala nekoliko resora - odbrana je bio posljednji.

"Auld Lang Syne"

Bregzit je za Brisel bio težak zalogaj za progutati. Povlačenje Ujedinjenog Kraljevstva bila je dugotrajna, mučna vježba koja je testirala granice diplomatske dobre volje.

Za kraj je "zvonilo" 29. januara 2020. kada su poslanici EP dali saglasnost na sporazum kojim je Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično napustilo EU nakon 47 godina članstva, čime je postalo ujedno i prva država koja je to učinila.

Odmah nakon što su objavljeni rezultati glasanja (621 "za" i 49 "protiv"), poslanici su ustali, uhvatili se za ruke i počeli da pjevaju "Auld Lang Syne", popularnu škotsku pjesmu koja podsjeća na kraj dugogodišnjeg prijateljstva.

Potresni trenutak propraćen je aplauzima, zagrljajima i suzama. Nekoliko dana kasnije, parlament je izvršio preraspodjelu upražnjena 73 mjesta koja su ostala nakon odlaska birtanskih poslanika.

Čekajući Godoa

Suočena sa pandemijom koja se javlja jednom u vijeku, EU je prešla na zajedničku kupovinu vakcina protiv kovida, stavljajući veliki novac na sto farmaceutskih multinacionalnih kompanija. Dok su početne isporuke bile razumljivo spore zbog ogromne globalne potražnje, jedna kompanija je prešla sve pragove kašnjenja - Astra Zeneka.

Kompanija se obavezala da će obezbijediti 90 miliona dolara u prvom kvartalu 2021, ali je ubrzo smanjila taj cilj na samo 30 miliona.

Parlament je polako počeo da se vraća u realnost održavanjem virtuelnog saslušanja kako bi ispitao izvršne direktore farmaceutskih kompanija, koji su bili preplavljeni pitanjima o proizvodnji, ovlašćenjima i rasporedu. Neizbježno, svi prsti su bili uperani u izvršnog direktora Astra Zeneke Paskala Soriota, koji se smatra glavnim krivcem.

"Kako je moguće da nemate pojma?", pitala ga je finska poslanica u EP Silvija Modig, koja ga je nazvala "komadom sapuna" zbog njegovih zbunjujućih izjava o isporukama.

Njen uspon dogodio se u tren oka nakon što je Evropski savjet, pod snažnim uticajem Emanuela Makrona, odbacio kandidaturu Manfreda Vebera, pretpostavljenog kandidata, za čelo Evropske komisije.

Pošto je Veber bio van slike, Evroska narodna partija desnog centra (EPP) požurila je da nađe novog kandidata iz svojih redova. Tada je Makron navodno "izvukao" Fon der Lajen niotkuda, pozdravljajući je kao pragmatičnog konzervativca koji bi takođe mogao da zadovolji liberalne, socijalističke i zelene frakcije. S tim se složio čak i Viktor Orban.

Premda je Parlament bijesno reagovao na urušavanje Spitzenkandidaten sistema (kandidati koje stranke biraju za najviši položaj), francuski predsjednik im se glasno protivio. Konačno, Fon der Lajen je izglasana sa 382 glasa "za", samo devet glasova iznad potrebnih 374, što je rekordna razlika.

Zbogom Davidu Sasoliju

U ranim satima 11. januara 2022. objavljeno je da je preminuo David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta.

Ovaj šezdesetpetogodišnji italijanski socijalista je duže vrijeme imao problema sa zdravljem i prethodno je čak hospitalizovan. Ipak, ova objava potresla je grad jer je on bio omiljena ličnost širom političkog spektra.

Parlament je bio domaćin komemorativnog događaja sa poslanicima i liderima, koji je započeo hvalospjevom i koji je na italijanskom jeziku izgovorila njegova nasljednica Roberta Mecola.

"Evropa je izgubila lidera, demokratija je izgubila šampiona i svi smo izgubili prijatelja", rekla je Mecola i nastavila: "Čovjek velike vizije i dubokih uvjerenja, uvijek je znao da vrijednosti u koje je vjerovao pretoči u konkretna djela".

Sasoli je sahranjen u Rimu nakon državne sahrane u bazilici Santa Maria degli Angeli.

"Dokažite da ste uz nas"

Dok su ruski projektili padali iznad Kijeva, a sudbina Ukrajine bila neizvjesna, predsjednik Volodimir Zelenski je sproveo hrabro geopolitičko prestrojavanje podnošenjem zahtjeva za članstvo EU.

Nastojeći da odagna sve sumnje u svoje prave ambicije, Zelenski se praktično pridružio vanrednoj sjednici Evropskog parlamenta 1. marta 2022. i iznio argumente za svoju ratom razorenu naciju, obećavajući da ih "niko neće slomiti".

"Borimo se za svoja prava, za naše slobode i sada se borimo za opstanak. Takođe se borimo da budemo ravnopravni članovi Evrope", rekao je Zelenski poslanicima EP.

"Dokažite da uz nas. Dokažite da nas nećete pustiti. Dokažite da ste zaista Evropljani. I tada će život pobijediti smrt i svjetlost će pobijediti tamu. Slava Ukrajini!"

Govor je odmah postao jedna od najstrastvenijih, nezaboravnih molbi ikada izrečenih u EP. Čak se i prevodilac "slomio", savladan emocijama.

"Katargejt", skandal nad skandalima

Nije da nikada nije bilo političkih skandala u EP, ali niko nije bio spreman za oluju koja ga je pogodila u decembru 2022.

Belgijska policija otkrila je postojanje šeme "gotovina za uslugu" koja uključuje velike svote novca i "značajne" poklone koje su navodno plaćali Katar i Maroko kako bi uticali na donošenje odluka u EP. Obje zemlje i dalje negiraju bilo kakvo krivično djelo.

Slučaj je doveo do hapšenja potpredsjednice Eve Kaili, zvijezde u usponu u parlamentu, zajedno sa njenim partnerom Frančeskom Đorđijem, dugogodišnjim akreditovanim pomoćnikom. Kaili je navodno "uhvaćena na djelu" pokušavajući da se riješi torbi napunjenih gotovinom, što je dovelo do automatskog ukidanja njenog imuniteta. U zatvoru je provela više od četiri mjeseca.

Optužbe za korupciju podignute su i protiv Marka Tarabele i Andree Kozolino, dvoje poslanika, i Pjera Antonija Pancerija, bivšeg poslanika u EP koji je kasnije sklopio nagodbu sa tužiocima u zamjenu da prizna svoju ulogu u podmićivanju i podjeli detalje "o šemi".

Kaili, Tarabela i Kozolino negirali su Pancerijeve tvrdnje i osporili krivične prijave, nazivajući ih neosnovanim i insistirajući na tome da su nevini.

Ipak, vrtlog optužbi, policijskih racija, procurjelih priznanja i upiranja prstom između pravnih timova, pokazao se veoma štetnim za Parlament, koji se trudio da donese novi kodeks ponašanja u očajničkom pokušaju da obuzda jednu od svojih najgorih PR kriza u istoriji.

Nažalost, bauk stranog uticaja se vratio da proganja ovu instutuciju u obliku Rašngejta i Čajnagejta.

Žestoka bitka za prirodu

Mandat EP-a 2019-2024 doveo je do dalekosežnih, ambicioznih zakona, od kojih se o nekima intenzivno pregovaralo i raspravljalo sve do cilja. Ali, niko se nije približavao Zakonu o obnovi prirode, predlogu za postepenu rehabilitaciju kopnenih i morskih područja EU degradiranih klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima.

Tekst je bio prilično niskog profila u poređenju sa drugim djelovima Zelenog dogovora koji su privukli veću pažnju. Međutim, u proljeće 2023. godine, Evropska narodna partija (EPP) započela je punu kampanju za obaranje zakona, tvrdeći da bi to ugrozilo proizvodnju hrane, povećalo maloprodajne cijene i uništilo tradiconalnu egzistenciju poljoprivredika.

Tačke razgovora direktno su osporavali progresivni poslanici EP, organizacije za zaštitu životne sredine, pravni naučnici, pa čak i multinacionalne kompanije, koji su rekli da je obnavljane prirode neophodno za održavanje prosperitetne ekonomije i održivih lanaca snabdijevanja.

EPP je nastavila sa kontroverznim pritiskom na društvenim mrežama, čak i do tvrdnji da će zakon pretvoriti grad Rovanijemi, u kojem "živi" Djeda Mraz, u šumu.

Iako je parlament na kraju odobio razvodnjeniju verziju zakona sa 329 glasova "za" i 275 "protiv", bitka je utrla put za šire osporavanje Zelenog dogovora uoči izbora 2024.

Decembarski maraton

Kako su se izbori bližili, Parlament se ubacio u "šestu brzinu" da zatvori što više zakonodavnih dosijea. Koncentrisani napori su dostigli vrhunac u decembru 2023. kada su poslanici uspjeli da postignu privremeni sporazum sa državama članicama o dva najznačajnija zakona u mandatu: Zakon o vještačkoj inteligenciji, prvi u svijetu pokušaj da se zauzda revolucionarna tehnologija i novi Pakt o migracijama i azilu, sveobuhvatna reforma migracione politike bloka.

Ipak, nije bilo lako. Zakon o vještačkoj inteligenciji zaključen je nakon rekordnih razgovora koji se protezali preko 35 sati u tri uzastopna dana, dok su poslanici stajali na svom terenu da prošire listu zabranjenih praksi koje bi mogle da krše osnovna prava. Pregovori o Novom paktu podijeljeni su na nekoliko sjednica kako bi se Parlamentu i Savjetu omogućilo da donesu pet odvojenih, ali međusobno povezanih zakona.

Na klasičan briselski način, oba ugovora su proslavljena kao "istorijska".

"Prestanite da budete dosadni"

Odjevena u crno, Julija Navaljni pojavila se pred EP krajem februara 2024. godine, samo nekoliko dana nakon što je njen suprug Aleksej Navaljni umro pod sumnjivim okolnostima u zatvoru u Rusiji.

Julija je odala počast hrabrosti pokojnog supruga tako što je odvažno rekla poslanicima da "stave novac tamo gdje su im usta", odnosno da preduzmu radnje kojima će potkrijepiti svoje izjave i stavove.

"Ako zaista želite da pobijedite Putina, morate da postanete inovatori. Morate prestati da budete dosadni", rekla je ona.

"Ne možete povrijediti Putina drugom rezolucijom ili drugim setom sankcija koji se ne razlikuje od prethodnog. Ne možete ga pobijediti misleći da je on čovjek od principa koji ima moral i pravila. On nije takav. I Aleksej je to odavno shvatio. Nemate posla sa političarem, već sa krvavim monstrumom", rekla je ona.

Njeno obraćanje završeno je gromoglasnim ovacijama.

EU na sudu

Ova lista ne bi bila upotpunjena bez trunke međuinstitucionalne drame.

U protekloj deceniji, EP je predvodio optužbe protiv Viktora Orbana i "demokratskog nazadovanja" u Mađarskoj. Ova tema je bila lajtmotiv i posljednjeg mandata u kojem su poslanici EP izglasavali razoluciju za rezolucijom uz sve oštriji ton.

Ovo objašnjava zašto je Parlament bijesno regovao kada je Evropska komisija Budimpešti deblokirala 10,2 milijarde eura kohezionih fondova koji su prethodno bili zamrznuti zbog zabirnutosti oko vladavine prava. Jedan dio zakonodavaca je tu odluku "dočekao na nož", rekavši da reforma pravosuđa koju je uvela Orbanova vlada "nije ispunila neophodne uslove".

Činjenica da je EK deblokirala novac dan prije ključnog samita EU na kojem je Orban i zaprijetio, dodatno je podstakla optužbe o zakulisnim poslovima i quid-pro-quo mahinacijama, što je Fon der Lajen negirala.

Ipak, Evropski parlament je u martu 2024. podnio tužbu protiv Komisije, što je radikalan potez koji je obuhvatio vječnu borbu bloka da održi svoje fundamentalne vrijednosti suočene sa regresivnim silama.