Jedno od ključnih pitanja je zašto se nepoznati izolovani DNK tragovi za koje se ne zna kome pripadaju ne uporede sa svim DNK tragovima iz odgovarajućih evidencija u Crnoj Gori, Interpola i država u okruženju, imajući u vidu da se te evidencije tragova prirodno proširuju sa novim tragovima.

Komisija u juče objavljenom izvještaju navodi da je dopunom Izvještaja o radu policije i tužilaštva u predmetu ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan", u periodu od 23. juna 2023. godine do 30. novembra 2023. godine, sačinila i usvojila više preporuka. 

Oni predlažu da se provjeri da li su se DNK tragovi i stvari i predmeti u vezi ubistva Jovanovića od dana kad su izuzeti, do danas, čuvali i da li se čuvaju na zakonom propisan način i zakonom propisanom mjestu.

Takođe, preporuka je, između ostalog, i da se na stručan način provjere svi nađeni DNK tragovi na svim predmetima i mjestima i da se ponovo utvrdi da li su to stvarno ti DNK tragovi koji su izuzeti sa tih predmeta i mjesta događaja, kao i kome pripadaju. 

"Opreza radi i da ne bude sumnje, preporučuje se da to ne rade stručna lica koja su ranije radila na identifikaciji DNK tragova, već da to rade druga stručna lica ili makar da druga stručna lica budu uključena u taj rad sa prethodnim stručnim licima", objašnjavaju u izvještaju. 

Predlažu i da se "na sve stručno poznate i priznate načine" opet provjere svi DNK tragovi za koje još ne postoji saznanje kome pripadaju, odnosno DNK tragovi za sada nepoznatih lica, kao i da se ponovo provjere svi predmeti i stvari (posebno oružje, municija, uključujući i šanžer-okvir od pištolja koji je Duško Jovanović pronašao u svojoj pošti, razna pismena, vozilo, ali i sve drugo dostupno i sačuvano).

Traže i da se Komisiji odgovori kada su posljednji put i to tačno datumski, nadležni u Crnoj Gori ažurirali i provjeravali sve DNK tragove koji pripadaju za sada još uvijek neidentifikovanim ili nepoznatim licima i na koji način. 

"Da se svi takvi DNK tragovi ponovo provjere i da se ubuduće, ako to tehničke mogućnosti dozvoljavaju stalno provjeravaju i to najmanje jednom mjesečno, i to tako da se isti provjere u domaćim evidencijama DNK i da se putem međunarodne pravne pomoći takvi DNK tragovi koji pripadaju za sada nepoznatim licima posebno provjere vezano za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, a posebno koje su djelovale u vremenu ubistva Duška Jovanovića",navodi se, između ostalog, u preporukama Komisije. 

Traže odgovore na brojna pitanja

Iz izvještaja Višeg tužilaštva o ovom predmetu i nakon njegovog upoređivanja sa prethodno navedenim preporukama, Komisija je zaključila da se ne može vidjeti da je Više tužilaštvo u bilo kom dijelu postupilo po njenim preporukama, niti se o njima konkretno izjasnilo.

Takođe, Komisija smatra da podatke koje tužilac smatra osjetljivim za istragu mogu dostaviti Komisiji nakon što se označe određenim stepenom tajnosti.

"Izvještaj tužilaštva sastoji se uglavnom od paušalnih izraza poput ‘saslušano 9 svjedoka‘, bez navođenja koji su to svjedoci i da li su među njima oni koji se konkretno navode u preporukama Komisije, ne navodi se da li je tim svjedocima ponuđeno poligrafsko testiranje i ako je ponuđeno da li su to ti svjedoci prihvatili ili nisu i druge pojedinosti i odgovori u vezi preporuka Komisije koje je usvojila i Vlada Crne Gore", ističe se u izvještaju te Komisije.

Komisija je mišljenja da je trebalo u izvještaju taksativno i tačno po radnjama i datumima navesti šta je konkretno urađeno u vezi istrage ubistva Duška Jovanovića i po preporukama Komisije, a što, kako navode, tužilaštvo nije uradilo.

"U izvještaju tužilaštva se navodi da se "vrše analize‘‘, "održano je više sastanaka‘‘, zatim "zatraženo je od suda da se dostavi cjelokupan dokazni materijal koji se nalazi kod suda‘‘, "od Forenzičkog centra je dobijeno obavještenje u vezi sa mogućnostima naknadnog DNK vještačenja oružja‘‘, pa onda je opet "održano više sastanaka‘‘, ovoga puta "sa predstavnicima Forenzičkog centra i policijskim službenicima‘‘ i postupajuća tužiteljka ukazuje "da je od 2004. godine pa nadalje formirano više predmeta u vezi saznanja o ubistvu Duška Jovanovića, te su vršena DNK vještačenja određenih lica i tragova koji nisu dali rezultate‘‘, ističu u izvještaju.

Komisija naglašava da je potrebno odgovoriti šta je sa službenom zabilješkom koju su sastavili policijski službenici Tihomir Gačević i Branislav Živković, a koju pominje tadašnji visoki funkcioner MUP-a Milan Vujanović, koji je rukovodio istragom ubistva Jovanovića.

"A koja je nestala iz spisa predmeta i zašto je ista nestala iz predmeta i ko je konkretno naredio ili odredio da ne bude dokaz u krivičnom postupku i da nestane iz spisa predmeta", upitali su iz Komisije. 

Zašto se pominje samo oružje

Komisija za praćenje istraga o napadima na novinare traži objašnjenje zašto se u izvještaju tužilaštva od predmeta pominje samo oružje i zašto se ne pominje automobil iz koga je dokazano da je izvršeno ubistvo Jovanovića, kao i šta je sa navedenim automobilom - gdje se čuva i u kojim uslovima.

"Zašto se jednostavno nepoznati izolovani DNK tragovi za koje se ne zna kome pripadaju ne uporede sa svim DNK tragovima iz odgovarajućih evidencija u Crnoj Gori, Interpola i država u okruženju, a koje evidencije DNK tragova se prirodno proširuju sa novim tragovima, već se uporno ti DNK tragovi upoređuju sa par poznatih lica i to sve bez ikakvog rezultata", zaključuje se u izvještaju Komisije. 

Jovanović, urednik "Dana", ubijen je 27. maja 2004. godine u Podgorici. Zločin do danas nije rasvijetljen. U ponedjeljak se navršava 20 godina od tog atentata. 

Dan