Evropska unija ostaje otvorena za sve zemlje Zapadnog Balkana, ali njihovo buduće članstvo i perspektiva zavisi od sopstvenih dostignuća, sprovođenja reformi i ispunjenja kriterijuma i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao“, rekao je Grlić Radman za TV Beč.
On se u petak u sklopu inicijative “Prijatelji Zapadnog Balkana“ sastao u Austriji s ministrima spoljnih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
“Kada govorimo o nekim zemljama Zapadnog Balkana važno je reći da njihova spoljna politika mora biti 100 odsto usklađena, u cjelosti, sa evropskom zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom“, rekao je Grlić Radman nakon sastanka u Austriji.
Sastanku zatvorenom za medije prisustvovali su i šefovi diplomatije Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke, koje su članice EU.
“Prijatelji Zapadnog Balkana“ je inicijativa koju je 2023. pokrenuo austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg „u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU“.
Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri meseca u Rimu, podsjeća Hina.
“Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova dostignuća (u procesu pristupanja)“, izjavio je Grlić Radman.
On je dodao kako Hrvatske želi da im pomogne „svojim iskustvom i svojom ekspertizom“.
“Važne su bezbjednost i i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj“, napomenuo je hrvatski ministar spoljnih poslova.
Rekao je i da se „treba suočiti s prošlošću“ i „ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše države (Jugoslavije)“.
“Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i u skladu s vladavinom prava, sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU)“, izjavio je Grlić Radman.
Poručio je da za zemlje Zapadnog Balkana neće biti “prečica“ i “političkih puteva“, nego “pravnih“, koje propisuje EU.
Austrijski zvaničnici rekli su novinarima da je toj zemlji proširenje EU na jugoistok jedan od prioriteta spoljne politike zbog tradicionalnih veza s tim dijelom Evrope i širenja tržišta za austrijske kompanije, navodi Hina.
Komentari