Prema tom istraživanju, Srbija je na 16. mjestu u svijetu po tim "nezakonitim finansijskim tokovima", od 150 država koliko se istražuje. Samo je na Britanska Devičanska ostrva na Karibima, koji se smatraju "rajem za prljavi novac", tokom prošle godine iznijeto 900 miliona dolara iz Srbije.

Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo ističe tri primjera - kompanije "Fidelinka", "Navip" i "Agrohem". Kao osobu koja je igrala važnu ulogu u tom procesu američki konzorcijum navodi ime nekadašnjeg makedonskog ministra finansija i bankara Žanka Čada.

"Fidelinka" je bila jedna od vodećih mlinarskih i pekarskih kompanija, osnovana još 1947. godine i početkom dvijehiljaditih proizvodila je godišnje oko 12,5 miliona vekni hljeba i 100.000 tona slatkiša, piše u izvještaju. Država je privatizovala "Fidelinku" 2005. godine i u tome su glavnu ulogu imale ofšor kompanije sa Britanskih Devičanskih ostrva, navodi vašingtonski istraživački centar.

Kompanija "Alysun Marketing" u Čadovom vlasništvu preuzela je 19 odsto vlasništva firme, dok je druga kompanija sa karipskog ostrva "Mowbray Systems" uzela 25 odsto akcija. Kompanija "Mineco" sa sjedištem u Švajcarskoj postala je vlasnik 20 odsto akcija.

Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo iz Vašingtona piše da su kompanije "Mowbray" i "Mineco" povezane preko srpskog biznismena Dimitrija Aksentijevića, koji je direktor i nosilac akcija u "Mowbray" i direktor komapnije "Mineco", dok je prije toga Aksentijević radio za firmu "Glencore".

Američki istraživački konzorcijum navodi da se protiv njega vodi istraga u Rumuniji u vezi sa korupcijom i podmićivanjem, u kojoj je jedan sudija u toj zemlji uhapšen zbog sumnje da je dobio mito od predstavnika podružnice kompanije "Mineco" u Bukureštu u procesu privatizacije jednog rudnika.

Iako je izgledalo da "Fidelinka" napreduje posle preuzimanja od strane novih vlasnika, pošto je otvorila lanac pekara "Bread&Co", i saopštenja da je potrošila desetine miliona dolara na modernizaciju, to se nije dogodilo. Fidelinka je ušla u trgovačke veze sa firmom "Glencore", ali se to partnerstvo nikada nije materijalizovalo, ističe američki konzorcijum, i novo rukovodstvo je, kako navode sindikati i mediji u Srbiji, zadužilo preduzeće i onda je transferisalo novac van kompanije.

Kroz niz domaćih kompanija koje su radile pod kišobranom "Fidelinke" stvorena je šema u kojoj je svaka firma garantovala kredite jedna drugoj, da bi na kraju bilo nemoguće da se istraži "ko kome duguje i ko je kome garantor za kredit". Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo iz Vašingtona zaključuje da je na kraju "Fidelinika" 2010. godine podnijela zahtjev za bankrotstvo, čime je bez posla ostalo 700 ljudi.

Kada je u pitanju firma "Agrohem", navodi se da je ta kompanija prije nego što je bankrotirala na račun Željka Čada na Britanskim Devičanskim ostrvima prebacila 6,9 miliona dolara.

Pozivajući se na istragu srpske policije, američki centar piše da su trojica direktora koji su radili u podružnicama firme "Mineco" u Londonu i Beogradu pomogli u "prodaji" više od 2.500 kvadrata "Navipovog" poslovnog prostora u centru Beograda, pri čemu je taj prividni posao koštao "Navip" više od 2,6 miliona dolara.

Aksentijević i Čado nisu željeli da odgovore na tvrdnje koje su iznijete protiv njih u istraživanju, dodaje se u tekstu.