Ti isti dječaci imali su šest puta veću vjerojatnoću  da će im se dijagnostifikovati autizam do 11. godine, u usporedbi s onima čije su majke imale niže nivoe BPA tokom trudnoće.

BPA je hemikalija namijenjena očvršćavanju plastike i sprječavanju rđanja metala, a takođe je povezana s većim rizikom od pretilosti, astme, dijabetesa i srčanih bolesti. Nazvana je i hemikalijom koja mijenja spolove zbog svoje uloge u poticanju hormonalnih i seksualnih poremećaja kod ljudi, riba i drugih vrsta.

Ova hemikalija se nalazi u gotovo svemu, od duda-varalica do metalnih limenki hrane, pa čak i papirnatih ubrusa.

No, spomenuta nova studija pronašla je dokaze i razotkrila da specifične hemijske reakcije pridonose slučajevima autizma, piše The Independent.

"Naš rad je važan jer pokazuje jedan od potencijalno uključenih bioloških mehanizama. BPA može poremetiti razvoj mozga muškog fetusa na nekoliko načina. Između ostalog, ima uticaj na ključni enzim, aromatazu, koji kontroliše  neurohormone i posebno je važan u razvoju mozga muškog fetusa", izjavila je epidemiologinja dr. Anne-Louise Ponsonby o studiji svog tima.

Nova studija tvrdi da aromataza pomaže pretvoriti neke muške spolne hormone u mozgu, poznate kao neuralni androgeni, u neuralne estrogene. Riječ je o spojevima koji pomažu ljudima, bez obzira na spol, regulirati upalu u mozgu, održavati fleksibilnost sinapsi koje pomažu neuronima u komunikaciji unutar cijelog živčanog sistema te takođe pomažu u upravljanju holesterolom. Mozak je organ ljudskog tijela koji je najbogatiji holesterolom i koristi otprilike 20 posto zaliha masnih molekula za obavljanje svojih vitalnih funkcija.

"Otkrili smo da BPA potiskuje enzim aromatazu te je povezan s anatomskim, neurološkim i promjenama u ponašanju. Čini se da je ovo dio slagalice autizma", izvijestio je koautor studije i biohemičar dr. Wah Chin Boon.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.