Dok ljutnja može poslužiti kao signal upozorenja i motivisati nas da nešto preduzmemo, često uključuje osjećaj neprijateljstva prema nekome ili nečemu što nam je uzrokovalo nevolju.

Ako se ljutnja doživljava prečesto, intenzivno ili predugo, ili ako se čini nesrazmjernom događaju koji ju je izazvao, može imati štetne efekte na naše blagostanje i zdravlje.

Ova emocija aktivira fizičku reakciju "borbe ili bijega", što uzrokuje da nadbubrežne žlijezde otpuštaju hormone stresa poput adrenalina i kortizola. To dovodi do fizioloških promjena kao što su ubrzani otkucaji srca i povišeni krvni pritisak, što priprema tijelo za "borbu ili bijeg".

Iako je ova reakcija na stres evoluirala kako bi nas zaštitila, većina svakodnevnih situacija (poput saobraćajnih gužvi ili manjih sukoba) ne zahtijeva tako visok nivo energije. Hronična aktivacija hormona stresa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Evo nekoliko načina kako ljutnja utiče na zdravlje.

Zdravlje srca

Ljutnja potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca. Studije pokazuju da čak i kratki trenuci ljutnje mogu oslabiti sposobnost srca da efikasno pumpa krv, što potencijalno dovodi do visokog krvnog pritiska i povezanih stanja kao što su bolesti srca, srčani udari, moždani udari i metabolički sindrom.

Pojedinci s visokim nivoom ljutnje ili oni koji često percipiraju neprijateljstvo izloženi su većem riziku od koronarne bolesti srca i povezanih komplikacija. Ljutnja takođe pogoršava aritmije ili nepravilne otkucaje srca.

Rizik od srčanog udara

Istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana s većim rizikom od srčanog udara. Pregledom studija u kojima je sudjelovalo gotovo 4.000 sudionika utvrđeno je da ljutnja može više nego udvostručiti vjerojatnost srčanog udara unutar dva sata nakon ispada, s jačom poveznicom kod intenzivnije ljutnje.

Probavni problemi

Mozak i crijeva blisko komuniciraju, a stres može poremetiti ovu interakciju. Stres može dovesti do gastrointestinalnih problema poput bolova u stomaku, želučanih tegoba i proliva.

Dugotrajni stres takođe je povezan sa stanjima kao što su upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva i gastroezofagealna refluksna bolest.

Mentalno zdravlje

Ljutnja može negativno uticati na mentalno zdravlje, budući da je često povišena kod emocionalnih poremećaja poput tjeskobe i depresije.

Može pogoršati simptome i smanjiti efikasnost liječenja.

Dugotrajna ljutnja može narušiti koncentraciju, potaknuti neprijateljstvo i zategnuti odnose, što može biti štetno za opštu dobrobit.

Poremećaj spavanja

Oni koji se bore s ljutnjom ili često doživljavaju ljutnju obično imaju lošiji kvalitet sna.

Studije su pokazale da su veći nivoi ljutnje povezane sa značajnim povećanjem poremećaja spavanja. Ljutnja može povećati psihološko uzbuđenje i mentalni nemir, što otežava zaspati.