Zaključak istraživanja koje su sproveli stručnjaci akademije "Informa Connect" o šefu kompanije za proizvodnju električnih automobila „Tesla“, privatne raketne kompanije „Spejs iks“ i platforme "Iks“ (bivši "Tviter“) je da bogatstvo Ilona Maska raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 110 odsto.

Mask je takođe i najbogatija osoba na svijetu, sa imetkom od 251 milijardu dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera.

Sprovedena analiza akademije sugeriše da će osnivač poslovnog konglomerata 2Adani“, Gautam Adani iz Indije biti druga osoba na planeti koja će dostići status bilionera. To bi, navodno, trebalo da se dogodi 2028. godine, ako njegova godišnja stopa rasta imetka ostane na 123 odsto.

Jensen Huang, glavni izvršni direktor tehnološke firme "Nvidia", i Prajogo Pangestu, indonežanski energetski i rudarski mogul, takođe bi mogli da postanu bilioneri 2028. ako se njihove putanje bogaćenja održe.

Bernard Arno, šef konglomerata LVMH (LVMH Moët Hennessy Louis Vuitton) treća osoba na listi najbogatijih na svijetu, sa oko 200 milijardi dolara bogatstva, na putu je da dosegne bilion dolara 2030. godine, iste godine kada bi to mogao i Mark Zakerberg, izvršni direktor kompanije „Meta“.

Ni kompanijama nije lako da stignu do 1.000 milijardi.
Tek nekoliko kompanija uspjelo je da se plasira među one koje su dostigle bilion dolara (da ponovimo, 1.000 milijardi dolara).

Američka holding kompanija "Berkšir Hatavej“ dospjela je na vrh liste krajem avgusta i to nekoliko dana prije nego što je njen direktor Voren Bafet proslavio 94. rođendan.

"Nvidia" se pridružila klubu od bilion dolara u maju 2023, a sada u junu njena vrijednost dostigla je tri biliona dolara, pozicionirajući se na drugo mjesto liste odmah poslije najboljeg "Majkrosofta“, a ispred trećeplasiranog "Epla“.

Međutim, pitanje ko bi mogao biti prvi bilioner na svijetu fascinira javnost otkako je svijet krunisao svog prvog milijardera 1916. godine. To je bio američki Džon D. Rokfeler, osnivač i u to vrijeme najveći akcionar kompanije „Standard ojl“.

Uprkos toj fascinaciji, mnogi stručnjaci vide akumulaciju ogromnog bogatstva kao društvenu bolest. Prema računici jednog izvještaja, samo jedan odsto najbogatijih ljudi odgovoran je za više emisije ugljen-dioksida nego 66 odsto najsiromašnijih na planeti.