Na ovaj problem ukazao je zamjenik direktora Bezbjednosno-informativne agencije Dragan Marković, koji je, prilikom obilježavanja Dana BIA, istakao da regrutovanje građana Srbije i njihovo učešće u aktuelnim sukobima u svijetu podiže stepen prijetnje od terorističkih i ekstremističkih grupa i pojedinaca.
Socijaldemokratska partija Srbije predlaže da se donese zakon kojim će se takvo angažovanje tretirati kao krivično djelo, dok stručna javnost smatra da je sprječavanje terorističkih napada zadatak bezbjednosnih službi i da nijedan zakon neće moći da riješi taj problem a da se ne ogriješi o veliki broj građana Srbije koji u takve misije u inostranstvo idu "trbuhom za kruhom".
Zamjenik direktora BIA Dragan Marković, obraćajući se zvanicama u sjedištu BIA, izjavio je juče da Agencija intenzivno sarađuje sa većinom bezbjednosnih službi u svijetu kako bi zajednički rješavali bezbjednosne pojave i događaje u užem i širem regionu, a čije se posledice neposredno odražavaju ili se mogu odraziti na bezbjednosne interese Srbije i regiona.
"U tom pogledu posebnu pažnju zaslužuju pojave regrutovanja lica sa ovog područja u aktuelnim oružanim sukobima u svijetu, koji ozbiljno podižu stepen prijetnje u regionu od terorističkih i ekstremističkih grupa i pojedinaca", ocijenio je Marković.
Reagujući na njegovu izjavu predsjednik SDPS Rasim Ljajić najavio je da će poslanici te stranke u Skupštini Srbije pokrenuti inicijativu za donošenje zakona kojim bi odlazak i regrutovanje ljudi iz naše zemlje za ratove u svijetu bili tretirani kao najteže krivično djelo.
On je rekao da se slaže sa Markovićevom ocjenom da iskusni ratnici i plaćenici po povratku u domovinu predstavljaju potencijalnu opasnost za bezbjednost zemlje.
Bosna zove građane da se ne bore u Siriji
"Najsvježiji primjer odlaska naših ljudi da ratuju po svijetu je Sirija, a i ranije je bilo informacija o tome, nekad potvrđenih, nekad nezvaničnih. Bili smo svedoci situacija da su neki od njih vraćani kući u sanducima i to je problem pred kojim ne smijemo da zatvaramo oči. Zato će poslanici SDPS predložiti da se regrutovanje i odlazak ljudi odavde na ratišta po svijetu sankcionišu u rangu sa najtežim krivičnim djelima", rekao je Ljajić.
On ističe da i druge zemlje u regionu imaju sličnih problema i kao primjer navodi Bosnu i Hercegovinu, gdje je inicirana rezolucija kojom se građani te zemlje pozivaju da ne učestvuju u vojnim jedinicima i ratovima u drugim državama.
"Ljudi koji ratuju po svijetu su u velikom procentu predmet manipulacije, na najdirektniji način. Tamo rizikuju život, neki i ginu, a oni koji se vrate živi ne samo što predstavljaju bezbjednosni problem, već su često i promoteri najradikalnijih političkih i ideoloških stavova i generatori kriza", smatra Ljajić.
Plaćenici kao gastarbajteri
Vojni analitičar Aleksandar Radić ukazao je na činjenicu da u oružanim sukobima u Siriji učestvuju i ljudi iz Srbije, odnosno iz Sandžaka, koji po povratku u domovinu mogu da budu nosioci islamskog ekstremizma i generatori krize, ali da će biti veoma teško zakonom ograničiti njihovo angažovanje u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, nije svrsishodno zakonski proganjati ljude koji odlaze kao plaćenici u inostranstvo jer postoji problem kako definisati njihovu aktivnost.
Naime, Radić je istakao da bi donošenjem zakona sličan tretman doživjeli oni koji u inostranstvo idu trbuhom za kruhom radeći za razne bezbjednosne kompanije kao i oni koji su politički motivisani za svoje učešće u ratu.
On je ukazao na razliku koja postoji između onih koji legalno rade svoj posao i onih koji čine ratne zločine i krše međunarodno ratno i humanitarno pravo.
"To je individualna priča o nečijem angažovanju. Zakon ne može da predvidi moralne zaključke oko nečijeg angažovanja i zbog toga u evropskom modelu pristupa problemu niko ne sprječava nekoga da ode kao dobrovoljac ili plaćenik da se bori na nečijoj strani", rekao je Radić.
Američke baze u Iraku bile pune Srba
Kako je objasnio, donošenjem zakona koji bi angažovanje srpskih državljana u oružanim sukobima tretirao kao krivično djelo veoma brzo bi došlo do situacije da li treba pokretati postupke protiv više hiljada ljudi koji su angažovani od strane zapadnih bezbjednosnih kompanija.
"Sud se ne bavi činjenicom da li je neko pucao u protivnika ili ne. Recimo, američke baze u Iraku bile su prepune Srba koji su radili za svoju platu poslove u logistici, kao vozači, razne fizičke poslove ili u obezbjeđenju objekta. Veoma je teško zamisliti pravnu normu koja bi to mogla da razlikuje", podvukao je Radić.
Kao jedan od primjera takvog problema Radić je ukazao na Rusku Federaciju.
"Primjer je odnos Jeljcinove Rusije prema dobrovoljcima koji su se borili na strani Srba u Bosni i u Krajini. Naravno, iz srpskog ugla to je potpuno prihvatljivo i bilo je razumljivo i kako sada možete da spriječite Rusa pravoslavne vjeroispovijesti koji želi da se bori na našoj strani, da dođe kao dobrovoljac. Ali ruski bezbjednosni organi su proganjali te ljude i to je bio jedan veoma ozbljan problem", zaključio je Radić.
