U Evropskoj uniji jedan od sedam građana spada u kategoriju energetskog siromaštva, ali mnoge zemlje EU uspostavile su specijalne fondove kako bi zadovoljile njihove potrebe. .

Makedonija još nije definisala energetsko siromaštvo u svom zakonu, ali vlada od 2010. preduzima mjere za zaštitu ranjivih djelova stanovništva od porasta cijena energije.

Razmjena Cekić Durović iz Ministarstva ekonomije kaže da ljudi koji primaju socijalnu pomoć dobijaju 12 eura mjesečno za plaćanje računa za grejanje.

„Ovaj program pruža dodatnu finansijsku pomoć za smanjenje energetskog siromaštva među korisnicima socijalne pomoći i stalne pomoći“, kaže Durović za SETimes. „U tu svrhu iz državnog budžeta će ove godine biti izdvojeno više od milion eura.“

U evropskim zemljama porodice spadaju u kategoriju energetski siromašnih ako njihovi troškovi za energiju premašuju 10 odsto njihovih ukupnih prihoda.

Elizabeta Georgijeva iz Delegacije EU u Makedoniji kaže da je liberalizacija energetskih tržišta izazvala energetsko siromaštvo, ali mnoge zemlje u regionu nemaju efikasan plan da se bore protiv njega.

„Iskustvo pokazuje da ako zemlje ne preduzmu neophodne reformske mere, proces liberalizacije i deregulacije energetskog tržišta može da ima negativan efekat na svakodnevni život običnih građana“, kaže Georgijeva za SETimes.

Prema istraživanju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i GfK centra za istraživanje tržišta, objavljenom krajem septembra, skoro 10 odsto domaćinstava u Hrvatskoj ne može adekvatno da grije svoje domove u najhladnijim mjesecima u godini, dok preko 26 odsto kasni sa plaćanjem mjesečnih računa za energiju.

Prema novom hrvatskom zakonu o električnoj energiji, domaćinstvima koja ispunjavaju kriterijume država će nadoknaditi energetske troškove.