Prema izvještaju Centralne banke BiH za prvu polovinu ove godine, spoljnii dug BiH iznosi više od 3,5 milijardi evra. Ako se uračuna i unutrašnji dug, BiH je zadužena oko 11 milijardi evra. Ako to prevedemo u valutu koja se službeno koristi, ukupna zaduženost je 21,5 mlrd. KM, dakle, čim se rodiš dužan si skoro šest hiljada maraka, piše "Večernji list" u izdanju za BiH.
Iako političari ističu kako se BiH ne ubraja u prezadužene zemlje, zabrinjava podatak da je u posljednje dvije godine dug povećan za jednu trećinu, uglavnom zbog zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija. Dodatni problem je što se novac od kredita koji se podižu troši na javnu administraciju, a nema ulaganja u oporavak privrede ili otvaranje novih radnih mjesta. Još jedan problem dodatno bi mogao opteretiti ionako krhku privredu. Naime, dugovi dolaze na naplatu i tako BiH u dvije godine mora vratiti oko 1,7 milijardi KM duga.
"Mora se uvažiti činjenica da je u 2013. godini planirano vraćanje 692 miliona maraka, a u 2014. 885 miliona glavnice spoljnjeg duga uvećano za pripadajuću kamatu u iznosu od 91 milion KM. To je 1,7 milijardi maraka duga u ove dvije godine što je jednako našem godišnjem operativnombudžetu", tvrdi premijer FBiH Nermin Nikšić, napominjući da je to dug koji su naslijedili.
Svake godine po milijardu
Prema podacima Centralne banke BiH zaključno sa julom ove godine, spoljni dug BiH iznosi sedam milijardi i 229 milijuna KM. Najveći dio se odnosi na dugovanja međunarodnim i regionalnim finansijskim institucijama. Ako se uzme u obzir da je prije tri godine, dakle prije opštih izbora, taj dug iznosio pet milijardi i 234 miliona KM, prosječno nas je ova vlast godišnje zaduživala milijardu KM.
"Privreda je u kolapsu i nećemo se očigledno i dalje time baviti. Nama će novac ići da ova administracija i ogromna birokratija 'funkcionišu' i da se sačuvaju fotelje. Za privredu novca nema, grcat će i dalje. Njima duguju vlade, oni duguju dalje, i tako jedni drugima, i idemo u spiralu nelikvidnosti, nesolventnosti. I dalje se vrtimo u tom vrtlogu, a rezultat je ovoliko blokiranih firmi za koje niko ne zna kako će uopšste izdržati", kaže ekonomista Svetlana Cenić.
