Gubici se, ipak, broje. Ne pomažu ni infrastrukturne pogodnosti koje se nude sa bosanske strane granice, izvještava iz Ljubuškog reporter Al Džazire Ivan Pavković.
U Ljubuškom su očekivali veliki interes poduzeća iz Hrvatske za ovu novu poslovnu zonu. Ima ga, zapravo, ali ne i konkretne akcije. Tu im je omogućeno i otvaranje proizvodnih pogona. No, izlazak Hrvatske iz CEFTA-e i bescarinske trgovine nije doveo hrvatska preduzeća u Bosnu i Hercegovinu.
Zašto se to nije desilo? Jedan od razloga je očekivanje firmi i Vlade Hrvatske da će se produžiti CEFTA ugovor, što se nije desilo. Drugo je globalna kriza koja je pogodila i Hrvatsku. A to je nesposobnost za investicije, kaže Nevenko Barbarić, načelnik opštine Ljubuški.
Očekivanja o dolasku preduzeća temeljila su se možda i na primjeru Leda, koje ima proizvodni pogon u Bosni i Hercegovini. Ranije su, osim u Hrvatskoj, proizvodne pogone otvorili i u Čitluku, Beogradu i Budimpešti.
Ovo preduzeće pokriva tržište od oko 33 miliona ljudi. No, 88 posto prihoda ostvaruje na tri glavna - u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Primjer Leda prati "Gavrilović", osiguranjem dijela proizvodnje u čitlučkom Gipiju, te Franck s preradom kafe u Grudama. No, govorilo se o čak 30.000 novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini u izmještenim pogonima hrvatskih kompanija federalna rivredna komora to smatra teško ostvarivim.
"Najveći razlog tome je što Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini s Rusijom, a s nama kroz CEFTA-u. Tako da je interesantnije firmama prebacivati proizvodnju u Srbiju i imati bescarinski izvoz i u Rusiju i u Bosnu i Hercegovinu", kaže Jago Lasić iz Privredne/Gospodarske komore entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Lasić smatra kako bi bilo dobro produžiti bescarinski aranžman s Hrvatskom dok se Bosna i Hercegovina sama ne snađe. Sada se gomilaju gubici s obje strane.
Hrvatski izvoznici u Bosni i Hercegovini bilježe više od 90 miliona eura gubitka ove godine.Izvoznici iz BiH u Hrvatsku izgubili su dosad oko 45 miliona eura.
Bosna i Hercegovina ima odličnu poziciju, evropska granica smatra se prednošću. Tako je vide i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Hercegovine. Imaju uvid u ono što rade lokalne vlasti u tom pravcu. No, teško mogu ostvariti nešto same.
"Opštine nisu u kapacitetu same to napraviti. Treba strategiju razvijati, instrumente sprovodjenja te strategije razvijati. Te aktivne progresivne politike u Bosni i Hercegovini nema“, kaže Ivan Jurilj iz Regionalne razvojne agencije Hercegovine.
Poslovna zona pokraj graničnog prelaza Bijača i dalje se smatra velikim potencijalom. Svoje pogone i skladišta zasad tu grade četiiri velika poduzeća iz Bosne i Hercegovine. Oni iz Hrvatske se raspituju, ali zasad oklijevaju.
Bosna i Hercegovina ima dugu granicu s EU-om. Prave se pristupne ceste, rade se drugi infrastrukturni objekti. No, očigledno, treba uraditi više na nivou države.
