Drašković je naglasila da su još ustavno nedefinisan pravni položaj Srba u Crnoj Gori, većinski srpski jezik i ćirilično pismo, ali i da je nesrazmjerna zastupljenost Srba u državnim organima.

"Problemi su i nepostojanje kulturno-prosvjetne autonomije, neostvareno pravo na dvojno državljanstvo, nedefinisano pravo na nacionalna obilježja i simbole. Nije riješen ni problem Srpske pravoslavne crkve SPC, zaštita imovine, sveštenstva, poštovanje kanonskog statusa", rekla je Drašković Tanjugu.

Ona je navela da nije definisan status srpskog naroda u Crnoj Gori, pošto Ustav ne govori o srpskom narodu kao konstitutivnom narodu iako on, po posljednjem popisu, čini 28,73 odsto stanovništva.

"Srbi nijesu ni nacionalna manjina, jer status nacionalne manjine ima narod koji broji do 15 odsto stanovništva. Zakon ne defeniše kakav status ima grupa koja broji više od 15 odsto stanovništva", naglasila je Drašković.

Prema njenim riječima, srpska zajednica smatra da Srbi u Crnoj Gori ne mogu da budu nacionalna manjima i da treba da dobiju status konstitutivnog naroda.

Direktorka Kancelarije za saradnju sa dijasporom je podsjetila da se u Crnoj Gori 43 odsto stanovnika izjasnilo da govore srpski jezik, a da 37 odsto govori crnogorski, ali da srpski jezik nije službeni već je u kategoriji kao albanski, kojim govori 5,27 odsto stanovnika ili hrvatski kojim govori 0,43 odsto.

Kao veliki problem, Drašković je apostrofirala i to što je 2004. godine srpski jezik ukinut u školama i umjesto njega uveden maternji jezik, koji je 2011. godine preimenovan u crnogorski jezik, prenosi Tanjug.

"Imamo niz pitanja na kojima očekujemo dobru saradnju da počnu da se rješavaju", zaključila je Drašković.