Kostić: Vlada da sprovodi mjere štednje, ali uz ekonomski rast
Vasilije Kostić

Slab ekonomski oporavak

Kostić: Vlada da sprovodi mjere štednje, ali uz ekonomski rast

Vlada bi u 2014. trebalo da sprovodi mjere štednje, ali istovremeno i da podstiče ekonomski rast u protivnom može doći do usporavanja i onako slabog ekonomskog oporavka, kazao je u razgovoru za Portal RTCG ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Ekonomski analitičar Vaslije Kostić kazao je da bi Vlada trebalo da sprovodi finansijsko prilagođavanje, ali uz podsticanje ekonomskog rasta simultano odnosno istovremeno.

"U protivnom može doći do usporavanja i onako slabog ekonomskog oporavka. Ipak nadajmo se da tako neće biti. Punjenje budžeta je moguće, opet, na razne načine, rekoh, zavisno od toga kako gledate na stvari. Ministarstvo finansija očito smatra da je ključno da napuni budžet, pa će o rastu misliti kasnije", kaže Kostić.

Kostić ističe da su i 2013. obilježili ekonomski problemi koji traju predugo.

"A to su problemi: eksterne neravnoteže, zaduženost, nelikvidnost, visoka nezaposlenost, slaba konkurentnost", smatra Kostić.

U ovoj godini naplaćeno je 116 miliona eura više budžetskih prihoda, Kostić kaže da je potpuno realno da se takva politika naplate poreza nastavi i u 2014.

"Ukoliko za to bude spremnosti i efikasne organizacije državnih organa. Ima još dosta nenaplaćenih poreskih dugovanja, značajnog procenta sive ekonomije, a i neoporezovane sumnjivo stečene imovine", kazao je Kostić za portal Rtcg.

Prema podacima Ministarstva finansija zaduženost Crne Gore uz date garancije iznosi 60 odsto BDP-a, a Kostić kaže da je pitanje za Vladu može li sebi priuštiti da prestane sa daljim zaduživanjima.

"A dalja zaduženja nas sve više vode ozbiljnom zaoštravanju fiskalne održivosti", kazao je Kostić portalu Rtcg. On ističe da su mjere štenje koje je Vlada sprovodila u 2013. godini bile nužne.

"Da li na takav način i u takvom obliku je drugo pitanje. To bi mogla biti stvar koncepta", smatra Kostić.

Budžet više ne trpi KAP

Godinu za nama obilježilo je i uvođenja u stečaj i zvaničan bankrot Kombinata aluminijuma, sada je imovina te kompanije ponuđena na prodaju za oko 52 miliona eura.

Analitičar Vaslije Kostić kaže da spas bilo koje kompanije, pa time i KAP-a suštinski malo zavisi od njene prodajne cijene, a mnogo od njene zarađivačke sposobnosti odnosno sposobnosti efikasnog restrukturiranja u skladu s tržišnim zahtjevima.

"Ukoliko se to desi realno je da KAP ima šanse da funkcioniše kao što je i realno da će se sada svako eventualno buduće budžetsko izdvajanje za KAP vrlo teško realizovati", zaključio je Kostić.