Statistički podaci pokazuju da u Srbiji svake godine dolazi 90 novorođenčadi na 10.000 stanovnika, a u Hrvatskoj 94. Demografi upozoravaju da u BiH stopa nataliteta konstantno pada, a 1991. godine iznosila je 14 promila.
“U BiH su se od rata na ovamo desile krupne demografske promjene. Populacija je starija, što se direktno odražava na stopu rađanja. Kada je RS u pitanju, ona ima još nižu stopu nataliteta nego što je to slučaj na nivou države i iznosi oko sedam promila”, rekao je demograf, Stevo Pašalić, za Nezavisne novine.
Ističe da je istovremeno stopa mortaliteta za više od tri promila veća nego što je to bio slučaj 1991. godine.
“To je takođe posljedica starenja stanovništva, tako da u cijeloj BiH imamo negativnu stopu prirodnog priraštaja”, podvlači Pašalić.
Prema njegovim riječima, da bi populaciona politika dala rezultate potrebno je da bude sprovođena sistemski dugi niz godina.
“Јedna od u svijetu poznatih mjera, kako bi stanje bilo popravljeno, jeste direktno materijalno davanje kroz, recimo, dječji dodatak”, rekao je Pašalić.
Milan K. iz Banjaluke, koji ove godine planira da se oženi, a potom i proširi porodicu, kaže da već strahuje kako će da odgaja potomke.
“Moja sadašnja djevojka, a buduća supruga ne radi. Želimo bar troje djece, ali, kako sada stvari stoje, o realizaciji tog plana počećemo da razmišljamo tek kada ona nađe neki stabilan posao, jer je moja plata isuviše mala da bih mogao da platim sve što nas sljeduje”, priča ovaj Banjalučanin.
Sa druge strane, Nada Tešanović, ministar porodice, omladine i sporta RS, kaže da su Vlada i Ministarstvo prepoznali problem nedovoljnog rađanja djece te da su u vezi sa tim preduzete mjere, ali da se prvi vidljivi rezultati mogu očekivati tek nakon 15 do 20 godina njihove intenzivne primjene.
Govoreći o mjerama pronatalitetne politike, Tešanovićeva je kazala da Ministarstvo u saradnji sa Јavnim fondom za dječju zaštitu RS sprovodi projekat koji se odnosi na jednokratne novčane naknade svim majkama koje u tekućoj godini rode treće, odnosno četvrto dijete.
“Ovaj projekat realizuje se od 2006. godine. Svakoj majci koja rodi treće dijete Ministarstvo porodice omladine i sporta putem Јavnog fonda dječje zaštite RS isplaćuje jednokratni iznos, koji je u 2013. godini iznosio 600 KM. Svakoj majci koja rodi četvrto dijete isplaćuje se jednokratni iznos od 400 KM”, navela je Tešanovićeva.
Govoreći o nematerijalnim mjerama populacione politike, Tešanovićeva je podsjetila da Ministarstvo sprovodi kampanju “Porodica za pet”, sa ciljem promocije važnosti očuvanja porodice i potrebe većeg rađanja u RS.
Ona je naglasila da Ministarstvo prati demografska kretanja u RS i analizira mjere iz oblasti populacione politike koje se primjenjuju, među kojima je i finansijska pomoć pri liječenju neplodnosti bračnih parova.
Inače, stručnjaci ističu da je u BiH sve izraženiji i problem odlaganja stupanja u brak. Tako prosječna starost mladoženje, u trenutku kada izgovori sudbonosno “da” sada iznosi oko 29, a mlade oko 26 godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, mlade su 2002. godine imale prosječno 24,3, a njihovi životni saputnici 27,8 godina.
