Čuvar iz Aušvica godinama mirno živi u Hrvatskoj
Aušvic

Hrvatsko tužilaštvo ispituje da li je počinio ratni zločin,

Čuvar iz Aušvica godinama mirno živi u Hrvatskoj

Nekadašnji čuvar više koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu Jakob Frank Denzinger (90) već godinama mirno živi u Osijeku, a hrvatsko tužilaštvo ispituje da li je počinio ratni zločin, piše hrvatska štampa, a prenosi Beta.

Njegovo ime nalazi se na njemačkom popisu šezdesetak osoba koje je, prema navodima „Jutarnjeg lista”, prije nekoliko mjeseci sastavilo njemačko Specijalno tužilaštvo za istraživanje zločina nacionalsocijalizma i o tome obavjestilo svjetsku javnost. Ti podaci su dostavljeni Hrvatskoj, ali ne i dokazi da je bio umješan u ratne zločine. Prema pisanju lista, pouzdano se, međutim, zna da je Denzinger bio dio nacističkog vojnog aparata koji je učestvovao u masovnim zločinima.

Rođen je 1924. godine u Čepinu kod Osijeka i bivši je pripadnik Waffen SS-a, oružanih jedinica Hitlerove Nacionalsocijalističke partije, jedne od njenih najkrvoločnijih jedinica – Totenkopfa (Mrtvačkih glava), navodi zagrebački dnevnik.

„Večernji list” piše da i Njemačka i SAD već najmanje 20 godina znaju da Denzinger živi u Hrvatskoj, nimalo ne krijući svoj identitet. Taj folksdojčer se kao osamnaestogodišnjak pridružio Hitlerovim vojnim jedinicama.

Državno tužilaštvo Hrvatske preispituje da li je on u vrijeme rata, dok je bio čuvar u tvornicama smrti, počinio ratni zločin.

List navodi da su SAD još 1989. pokrenule sudski postupak za oduzimanje državljanstva Denzingeru, poslovnom čovjeku iz američke države Ohajo, pošto su primili dokumente da je bio čuvar u više nacističkih logora. U izvještaju iz 2006. o nacističkim saradnicima bilo je navedeno da se Denzinger nalazi u Hrvatskoj, u koju je pobjegao, preko Njemačke, čim je u SAD podnijeta optužnica.

„Večernji” podseća da se svi osumnjičeni, pa i Denzinger, sumnjiče za krivična djela pomaganja u ubistvima kao čuvari u konclogoru Aušvic-Birkenau, ali da je za podizanje optužnice, u skladu sa stavom Vrhovnog suda SR Njemačke iz 1969, potrebno dokazati ličnu krivicu da bi bili osuđeni za pomaganje u ubistvima.

Istrage protiv čuvara krenule su novim smjerom 2011, kad je i počela akcija „Poslednja šansa”, novi talas optužnica protiv nacističkih zločinaca. Tada je, navodi zagrebački list, Središnja kancelarija za otkrivanje nacističkih zločina promjenila strategiju i uvela tezu po kojoj je svako ko se našao na strani nacista u konclogorima, bez obzira na funkciju koju je obavljao, učestvovao u mašineriji za masovno uništenje, pa mu se mora suditi za pomaganje u ubistvima.

Sud u Minhenu tako je prihvatio njihovo obrazloženje, pa je 2011. osudio čuvara iz logora Sobibor, Ukrajinca Ivana Demjanjuka, na pet godina zatvora za pomaganje u više od 28.000 ubistava, podsjeća list.