"Želiš li kapućino sa sojinim ili bademovim mlijekom?", Anke Koks stoji za šankom u svom kafiću. Ona pritiska dugme na kafe-aparatu, i dok se kafa priprema, uzima uređaj za pravljenje pjene od mlijeka. Uz smješak pruža svojoj gošći kafu preko šanka. "Želim Vam ugodan dan", kaže ona.
Koks je vlasnica prvog veganskog kafića u Bonu koji je otvoren u oktobru 2013. godine. Na jelovniku se ne mogu naći proizvodi životinjskog porijekla. Koks je već dugo željela da otvori kafić čija će ponuda biti u skladu sa njen životnim stilom. Ona već pet godina živi kao veganka.
Na početku je bilo teško, prisjeća se Koks. Njena kupovina trajala je ponekad i po dva sata jer je svaki proizvod morala dobro da prostudira, provjeravajući da li u njemu ima sadržaja životinjskog porijekla. Ni posjete restoranima nijesu prolazile bez problema.
"Bila sam frustrirana zbog vječnih diskusija sa kelnerima i kuvarima, frustrirana jer sam mogla da jedem samo priloge", kaže Koks.
Internet - riznica uputstava za vegane
Važne informacije o restoranima, koji nude vegansku hranu, kao i mogućnosti kupovine namirnica pronašla je na Internetu. Na jednom od portala navode da njihovi tekstovi, u kojima se govori o veganskim proizvodima, imaju najveći broj posjeta.
"Interes ljudi pokazuje da je veganstvo stiglo u središe društva. Ova tema se trenutno širi ogromnom brzinom", kaže glavni urednik portala "deutschlandistvegan", Patrik Bolk.
I autori ovog portala iz etičkih ubjeđenja žive kao vegani. Zdravstveni razlozi su im tek na drugom mjestu. Ali postoje i drugi razlozi zbog kojih se neki odlučuju za ovaj stil života.
Jedna studija "Društva za inovativna istraživanja tržišta" pokazuje da je odluka velikog broja današnjih vegana donesena zbog „stila života“.
"Porijeklo ovakvog razvoja nalazimo u zaštiti životinja, ali trenutno je prije riječ o egoističnim, zdravstvenim razlozima", potvrđuje Bolk.
Živjeti veganski ne znači živjeti zdravo
"Veganizam u javnosti predstavlja atraktivnost, zdrav stil života."
Naravno, on želi više vegana iz ubjeđenja. Ali njemu je popularizacija ove teme važnija.
Veganstvo nalaže jedan pažljiv pristup sopstvenoj ishrani, tvrdi Silke Švartau, šefica odjeljenja za ishranu u Udruženju za zaštitu potrošača u Hamburgu. Ona je nedavno objavila i rezultate ispitivanja na tržištu prisutnih veganskih gotovih proizvoda. Rezultati su najvećim dijelom dobri.
Međutim, mali dio testiranih proizvoda sadrži visokorizične koncentracije masnoća i soli.
"U intenzivnoj raspravi na Internetu rezultati naših studija ne nailaze uvijek na pozitivne reakcije", kaže Švartau. "Pišu nam i mnogi vegani da njima, sve dok se ne ubijaju i ne muče životinje, ne smetaju eventualne slabosti tih proizvoda", dodaje ona. Osim toga, vegani rijetko konzumiraju gotove proizvode. Njima je važnija uravnotežena ishrana.
"Živjeti veganski ne znači automatski živjeti zdravo, kao što ishrana koja sadrži više mesa nije obavezno nezdrava. To zavisi od tipa do tipa hrane i koliko se i šta od toga pojede", objašnjava ovaj stručnjak za hranu.
Švartau prepoznaje sve veće interesovanje društva za veganstvo, što prije samo 20 godina niko nije mogao ni da pretpostavi.
"Osamdesetih su vegani bili marginalna društvena grupa jer su nedostajali nužni dodaci u ishrani. Danas u Udruženju za zaštitu potrošača dnevno stiže jedan zahtjev za neki novi veganski proizvod", dodaje Silke Švartau.
Veganska kafa za ponijeti
Bez obzira na to da li su njeni gosti vegani ili ne, za Anke Koks to ne igra važnu ulogu. Nijesu čak ni svi gosti svjesni da se u ponudi nalaze isključivo veganska pića i jela. Tako je i vlasnica htjela i nije svoj lokal prijavila kao isključivo veganski.
Naravno da je odstupanje od sastojaka životinjskog porijekla sasvim lična odluka i ona ne želi nikoga ubjeđivati u to. U kafić Mae's su svi dobrodošli. I već je naručen sljedeći kapućino sa bademovim mlijekom.
