Zbog povećanog nivoa ugljen dioksida u atmosferi, što je glavni uzrok globalnog zagrijavanja odnosno štetnih klimatskih promjena, mnoge poljoprivredne kulture danas imaju manju nutritivnu vrijednost nego ranije.

U istraživanju je tako utvrđeno da je znatno smanjen nivo proteina u žitaricama. Takođe, već ranije je upozoreno da će porast temperatura znatno smanjiti kvalitetu pirinča. Naučnici su već ranije počeli da izučavaju sorte stoke, živine, grožđa, gljiva i usjeva koje mogu preživljavati usprkos visokim temperaturama.

"Adaptacija mora krenuti odmah. Razvoj nužnih naučnih dostignuća i njihova distribucija trajaće godinama, možda i decenijama", stoji u istraživanju čiji autori očigledno smatraju da se efekti globalnog zagrijavanja više ne mogu neutralizovati.

"Moramo razviti sorte biljaka i životinja koje se bolje mogu nositi s temperaturnim stresovima poput velikih vrućina i nestabilnog vremena. Trebaju nam usjevi koji efektnije koriste vodu, koji mogu da rastu u marginalnim uslovima, a istovremeno imaju dodatnu nutritivnu vrijednost. Temperature će rasti, a nivo padavina će se mijenjati. Poljoprivrednici stoga moraju shvatiti što je nova realnost, a to su vremenske promjene", navodi se u izvještaju.

Istraživanje koje je trajalo nekoliko mjeseci, a čiji su zaključci da bi se izučavanju efekta klimatskih promjena na floru i faunu trebalo posvetiti puno više pažnje, nadgledao je bivši američki ministar poljoprivrede Den Glikman.

Rezultati će u Vašingtonu danas biti i službeno predstavljeni predstavnicima poljoprivredne industrije.