Dr Dorin Virtju, psihološkinja i klinička terapeutkinja za poremećaje u ishrani, u knjizi "Žudnja za hranom" tvrdi da je emocionalno prejedanje krivac za svaku gojaznost, svako skretanje sa puta uravnotežene ishrane i svaku bolest vezanu za ishranu. Time se pridružuje sve većem broju naučnika i terapeuta koji već godinama upozoravaju na to da problem sa viškom kilograma i nezdravom ishranom nije samo fizička glad, nego seže dublje u psihu i ne može se riješiti brojanjem kalorija, pa ni promovisanjem zdrave ishrane.
Karakteristike emocionalne gladi:
Javlja se naglo - Fizička glad se javlja postepeno, signalima u želucu, emocionalna glad dolazi naglo, kao "napad".
Usredsređena je na specifičnu hranu - Imamo potrebu da jedemo baš određenu vrstu hrane i nijedna zamjena nas ne zadovoljava.
Događa se "iznad vrata" - Počinje u ustima i umu. Usta žele da okuse picu ili krofnu sa čokoladom. Intenzivno razmišljamo o željenoj hrani.
Automatsko ili odsutno konzumiranje hrane - Kao da tuđa ruka grabi sladoled i stavlja vam ga u usta (automatsko jedenje) ili uopšte niste primijetili da ste pojeli cijelu kutiju keksa (odsutno jedenje).
Nemoguće je odložiti je - Emocionalna glad traži hranu odmah da bi se neugodna emocija ublažila što prije. Povezana je sa uznemirujućom emocijom. Šef je vikao na vas. Sin vam ima problema. Emocionalna glad se javlja u uznemirujućoj situaciji.
Ne jenjava ni kada ste siti - Budući da jedemo da bismo umrtvili neugodna osjećanja, a ne da bismo nahranili tijelo, to često završi prejedanjem.
Podstiče krivicu - Paradoks emocionalnog prejedanja jeste u tome što jedete kako biste se osjećali bolje, a tada se kritikujete jer ste jeli keks, kolače... Obećavate sebi da ćete se iskupiti ("Vježbaću, držaću dijetu, preskakaću obroke i tako dalje - sjutra").
(Vijesti.me)
