U žiži razgovora srpskog premijera Aleksandra Vučića i kancelarke Angele Merkel, u Berlinu, biće njemačka očekivanja od Srbije, ranije definisana takozvanim planom u sedam tačaka, kao i ukrajinska kriza, ocjenjuje direktor Foruma za etičke odnose Dušan Janjić.
Dio plana u 7 tačaka je ostvaren, ali ostaje pitanje sveobuhvatnog sporazuma Beograda i Pritine, koji mora biti potpisan do jeseni, a kad je riječ o ukraijnskoj krizi, Srbija je pred izazovom uvođenja sankcija ne Rusiji, već proruskim oligarsima iz Ukrajine, rekao je Janjić za Tanjug.
Na plan u sedam tačaka ranije je podsjetio direktor Fondacije Konrad Adenauer Henri Bone, rekavši da vjeruje da će Merkelova “formulisati očekivanja Njemačke od Srbije u narednim godinama” i to u vidu neke vrste nastavka, odnosno preciziranja ranije iznetih očekivanja koja je svojevremeno u sedam tačaka iznio poslanik vladajuće CDU Andreas Okenhof prilikom posjete Beogradu.
- Dio stavova po pitanju Kosova je ostvaren. Ostaje sveobuhvatni ugovor, čije je potpisivanje odlagano zbog izbora, a koji mora da bude potpisan do jeseni, jer je to osnov za totalno definisanje pregovaračkog poglavlja 35 i deo je Briselskog sporazuma Beograda i Prištine – uvjeren je Janjić.
Prema njegovim riječima, sveobuhvatni ugovor treba da definiše položaj srpske zajednice, neometanje Kosova u međunarodnim forumima, uključujući UN, podršku projektima prekogranične saradnje, te pitanja svojine, socijalne i zdravstvene zaštite i međusobnih potraživanja.
U zahtjevima koje je u sedam tačaka iznio Sokenhof navedeno je i da se od Beograda očekuje da zajedno sa Prištinom potpiše pravno obavezujuću izjavu, da sprovodi dogovor u dijalogu sa Prištinom, da ukine paralelne institucije na sjeveru Kosova i da ohrabri saradnju Srba na sjeveru sa Euleksom i Kforom.
U tačkama koje nisu u vezi sa normalizacijom odnosa sa Kosovom, od Srbije se očekuje realizacija akcionog plana za ispunjavanje preporuka Evropske komisije, s posebnim akcentom na nastavak reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije, gonjenje odgovornih za podmetanje požara u ambasadi Njemačke februara 2008. godine i pomirenje u regionu bez nove interpretacije istorijskih događaja, poput negiranja genocida u Srebrenici.
PRECIZIRANJE STAVA PREMA KRIMU I UKRAJINI
Prema ocjeni Janjića, razgovori neće moći da zaobiđu temu Ukrajine, a Merkelova će tražiti od Vučića da precizira stav Srbije prema Krimu i Rusiji, jer se neće zadovoljiti dosadašnjim stavom.
Niko neće da traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji, ali će da traži da se uvedu sankcije proruskim oligarsima iz Ukrajine. To je ono što je uradila Crna Gora, kazao je Janjić.
On je objasnio da je njemačka kancelarka u delikatnoj situaciji, jer je njena inicijativa pronalaženja kompromisa za ukrajinsku krizu propala, pa i ona sama sada mora da mijenja politiku prema Ukrajini i da podržava čvrste stavove Vašingtona.
Janjić je ocijenio da bi moglo da bude riječi i o njemačkom zahtjevu za restituciju imovine Njemaca u Banatu, kao i da će se razgovarati o statusu njemačkih investicija i evidentnoj nemogućnosti da Njemačka investira u energetiku i zemljište u Srbiji, kao i o pomoći u saniranju posledica katastrofalnih poplava.
Siže predstojećih razgovora u javnosti će predstavljati podrška Nemačke Srbiji za zajedničku budućnost u EU, stav Srbije o Ukrajini i potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma, zaključuje Janjić.
On je procijenio da će razgovori Vučića i Merkelove biti otvoreni i ozbiljni kao razgovori partnera koji su se međusobno dosta dogovarali i čije stranke se smatraju bliskim.
(B92)
