"To je klasično dovođenje potrošača u zabludu. Organski proizvodi ne bi smjeli da stoje pored industrijskih. To je nepoštena poslovna praksa, obmana, prevara. Ne mogu čips, bombone i čokolade da se prodaju kao zdrava hrana", kazao je za Blic Goran Papović, predsjednik srpske Nacionalne organizacije potrošača.

Ali, trgovci “zdravom hranom“ tu ne staju. To je samo jedan način obmane potrošača.

"Na biljnim proizvodima često piše “bez holesterola“. To je čista obmana, navođenje ljudi da pomisle da je proizvod zdrav, bez ikakvog osnova. Biljna ulja ne sadrže holesterol, a ako to piše na proizvodima u čvrstom stanju, to samo znači da ne sadrže životinjske masti nego još štetnije transmasne kiseline", rekal je za Blic nutricionista Natalija Marinković.

Vjerujući vlasnicima koji radnje reklamiraju kao “prodavnice zdrave hrane“, kupci će pazariti klasični keks, čokolade sa šećerom, premasne i nimalo zdrave grickalice od integralnog brašna, pahuljice i ovsene kaše prepune zaslađivača, sokove sa malim procentom voća, biljne sireve sa dodatim aromama, konzervansima, aditivima. Kupiće ono što su mislili da izbjegavaju.

Najveći dio asortimana je u rinfuzu, kupuje se na mjerenje. Otvorene papirne vreće i kutije sa brašnom najčešće stoje na podu, suprotno sanitarnim propisima, pa se u čaju ili začinima često nađu bube i kamenčići.

"Čak i zdrava hrana je problematična. Koštunjavo voće obično je sa Dalekog istoka, a mi ne znamo da li je genetski modifikovano", istakla je Papović.

Na fiokama i u vitrinama sa šećerom, slatkišima i čajevima najčešće nema deklaracije. Kupac ne zna da li proizvod sadrži alergene, odakle dolazi i do kada može da se upotrebljava. Istekao rok trajanja i nedozvoljena prodaja u rinfuzu i usluživanje mušterija bez rukavica, najčešće su nepravilnosti sa kojima se inspektori susrijeću. Kad dopunjuju rafove, dosipaju proizvode na iste površine, bez prethodnog čišćenja.