Te mjere bi, međutim, izazvale ekonomsku recesiju u Rusiji od 1,5 odsto u ovoj, a čak skoro pet odsto u idućoj godini, ocjena je analitičara i medija u EU, koji upozoravaju i da bi Rusija mogla uzvratiti sopstvenim sankcijama Evropi i dovesti do ekonomskog rata koji bi uzdrmao i svjetsku privredu.

Sankcije ne bi mogle da se odnose retroaktivno na ranije sklopljene sporazume, kao što je isporuka bar jednog od dva francuska vojna broda Rusiji, ali bi "same okolnosti sankcija" uticale na izvodljivost projekta gasovoda Južni tok, utoliko prije što Evropska komisija traži da se ugovori Moskve i zemalja EU u tom projektu usaglase s evropskim propisima, rekli su izvori u Evropskoj komisiji.

Neki zapadnoevropski mediji postavljaju pitanje kako će na ovu evropsku odmazdu uzvratiti Moskva i ocjenjuju da bi " Putin mogao žestoko da udari pesnicom o sto i zavede sopstvene sankcije, uključujući i isporuke gasa", kako to prenosi italijanski list La Repubblica.

"Evropski stručnjaci i diplomate su osmislili sankcije koje ne pogađaju državne obveznice, gas i ekoploataciju nafte, što je od životnog značaja za Rusiju, ali i za Evropu", navodi taj italijanski list.

Drugi mediji i analitičari ukazuju na činjenicu da je u prvoj polovini ove godine došlo do bjekstva 75 milijardi eura kapitala, a ruska centralna banka je podigla kamatu na osam odsto da bi to spriječila, a pad vrijednosti na ruskoj berzi je u šest proteklih mjeseci iznosio 7,8 odsto.

"Ali svi analitičari smatraju da će Rusija žestoko uzvratiti, što bi se moglo izroditi u trgovinski rat poguban za svjetsku ekonomiju, koja se teško i neravnomjerno oporavlja", navodi se u osvrtu španskog dnevnika Pais.

U izvještajima se tvrdi da "Berlin i neke druge evropske prijestonice i dalje vrlo snažno vjeruju da bi se ove najteže sankcije mogle zaustaviti ako Moskva smanji zategnutost oko Ukrajine".

"Treći stepen sankcija", s obrazloženjem da Rusija i dalje pomaže separatiste na istoku Ukrajine, onemogućio bi prodaju akcija i obveznica ruskih komercijalnih banaka na evropskom tržištu kapitala, njime bi bila uvedena zabrana prodaje vojne i civilne tehnologije, kao i tehnologije za energetiku, a neposredna šteta ruskoj ekonomiji se procjenjuje na preko deset milijardi eura.

Štetu bi, navode u Evropskoj komisiji, neumitno pretrpjele, neke manje, neke više, i privrede članica EU, pa bi to smanjilo privredni rast evropske dvadesetosmorice za 0,3 odsto bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini, a u 2015. za 0,4 odsto.

Evropska unija je na ivici deflacije, mada bi povratni udar sankcija prema Rusiji otežao i onako spor i težak oporavak većine privreda u EU, pa su zato neke članice zatražile da Evropska komisija "savitljivije" prihvata mjere budžetske štednje, što ionako traže Francuska i Italija.

Amerikanci koji su dosad zamjerali naročito Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i još nekim članicama EU da su previše uzdržane prema postupcima Rusije u ukrajinskoj krizi, saopštili su da su vrlo zadovoljni prošle nedjelje uvedenim dodatnim, kao i sad pripremanim ekonomskim sankcijama EU.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo je kazao da "ove mjere nisu cilj same sebi, već sredstvo da se pregovorima dođe do političkog rješenja ukrajinske krize - što je i dalje glavni prioritet EU".

Evropski diplomatski izvori su objasnili da Evropska unija želi da se, čak i po svoje interese štetnim mjerama, Rusija privoli na zaustavljanje sukoba i mirovno rješenje za Ukrajinu, dok Vašington zahtjeva da se Rusija "kazni i izoluje".

Londonski dnevnik The Guardian u osvrtu kaže da su "gnijev i žalost odredili reagovanje na obaranje malezijskog aviona, pa je prirodna želja da se kazne krivci", ali se mora imati na umu da to nije bio ishod smišljenog čina , pa bi van pameti bilo da se zaključi da je time neko rukovodio, politički usmjeravao".

The Guardian smatra da je "pravi problem u tome kako da se okonča rat" i zaključuje da SAD i EU sankcijama i drugim političkim potezima treba da "utiču na to da Putin izmjeni svoje ponašanje i njegovo jasno viđenje da ima pravo da utiče na zbivanja u Ukrajini".