Stres dugoročno djeluje negativno na zdravlje, ali povremene stresne situacije nisu uvijek loša stvar, tvrdi dr Ričard Šelton sa Univerziteta Alabama. Budući da je stres prirodan odbrambeni mehanizam tijela na opasnost, njegova uloga je zaštitna, a ne štetna, piše Fox News.

On djeluje loše ako postane hroničan, ili ako osjećamo da ne kontrolišemo situaciju, ali sve do tada on može da ima pozitivna dejstva, pokazuju studije.

Poboljšava moždane funkcije
Okidači stresa stimulišu proizvodnju neurotrofina - hemijskih spojeva u mozgu koji jačaju vezi između neurona. Time se poboljšava produktivnost i koncentracija, ističe Šelton. Tako ljudi u stresnim situacijama mogu da imaju poboljšanu memoriju, lakše uče i brže reaguju.

Čini ljude otpornijim
U svakoj stresnoj situaciji ljudi uče da se nose s problemima, teskobom i nemirom. Upravo to omogućava bolje i prikladnije reakcije u budućnosti, a dokazano je da stres čini ljude psihički otpornijim. Najprije se radi o sticanju osjećaja kontrole nad svojim životom, kao i shvatanju da loši periodi na kraju uvijek prolaze.

Povećava imunitet
Dok tijelo reaguje na stres, ono se ustvari priprema na mogućnost povrede ili infekcije. Zbog toga organizam počinje da luči više interleukina, hemijskih spojeva iz grupe citokina koji privremeno podiže obrambene sposobnosti imuniteta.

Motiviše na uspjeh
Postoji i tzv. pozitivan stres, koji nastaje kao reakcija na pritisak kojim smo izloženi, a može rezultirati pobjedom ili neuspjehom. Bilo da je uzrok stresa polaganje nekog ispita, dokazivanje na poslu ili sportsko takmičenje, u takvim situacijama stres je odličan motivator koji nas tjera da damo ono najbolje od sebe.