Kao što svi znamo koštunjavo voće sadrži proteine, masne kiseline, vlakna i vitamine koji mogu pomoći u liječenju i prevenciji bolesti.

Dvije nedavne studije su pokazale da konzumiranje oko 50 grama koštunjavog voća dnevno smanjuje i stabilizuje nivo masti i šećera u krvi.

Smatra se da koštunjavo voće najviše doprinosi osobama koje pate od dijabetesa i osobama sa oboljenjima metabolizma.

Glavni autor obije studije je dr Džon L. Sivenpajper (John L. Sievenpiper) iz Kliničkog centra za ishranu i modifikaciju faktora rizika pri Sent Majkl bolnici u Torontu. 

Dr Sivenpajper i njegov tim objašnjavaju da u koštunjavo voće spadaju badem, brazilski orah, indijski orah, lješnik, makadamija orah, pekan orah, pinjoli, pistaći, orah i kesten. Bogati su nezasićenim mastima (poznatim kao "dobre" ili "zdrave" masti).

Jedno istraživanje je obuhvatilo 12 studija objavljenih do aprila 2014. godine sa ukupno 450 učesnika. One su se bavile poređenjem rezultata testa HbA1c i jutarnjeg nivoa šećera u krvi kod pacijenata sa dijabetesom čija ishrana je bila bogata koštunjavim voćem i onih koji nisu jeli koštunjavo voće.

Prosječna količina koštunjavog voća u ishrani u prvoj studiji iznosila je 56 grama, uz kontrolu u svakoj studiji u prosjeku nakon osam nedjelja. 

Rezultati su pokazali da je kod učesnika koji su jeli koštunjavo voće značajno smanjen nivo HbA1c i jutarnjeg šećera u krvi u poređenju sa učesnicima čija ishrana nije uključivala koštunjavo voće.