On je na konferenciji za medije u Njuportu kod Kardifa objavio da će ova jedinica imati nekoliko hiljada pripadnika raznih vidova vojske i biti “udarna pesnica” NATO, spremna da u vrlo kratkom roku bude poslata na bilo koju tačku globusa.

Kako prenosi Tanjug, Rasmusen je ukazao da glavni bezbjednosni izazov za NATO na istočnom krilu, jer je Rusija svojim napadom na Ukrajinu promijenila bezbjednosnu situaciju u Evropi.

“NATO će održavati konstantno prisustvo na istoku, gdje će se naše snage često rotirati, a biće izgrađena i nova postrojenja za prihvat nove jedinice, ukoliko bude potrebno da se ona tamo uputi”, rekao je generalni sekretar.

Zasad se zna da će glavna komanda snaga za brzo reagovanje biti u poljskom gradu Šćecćinu, ali tek treba da se odluči gdje će ona fizički biti smještena, objasnio je Rasmusen.

Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je danas da je Britanija spremna da uputi 3500 vojnika u jedinicu za brzo reagovanje, ali se kasnije ispravio i saopštio da je htio da kaže da će toliko britanskih trupa biti angažovano na vojnim vježbama u istočnoj Evropi koje uskoro treba da se održe.

Rasmusen je upozorio i na opasnost od džihadista iz Islamske države(IS) u Iraku i Siriji, u čije suzbijanje NATO kao savez nije uključen, ali Rasmusen nije isključio mogućnost da se pojedine članice uključe u vazdušne udare protiv IS u Iraku pod vođstvom SAD.

Alijansa je, sem toga, spremna da pomogne Iraku da pojača odbrambrene kapacitete ukoliko iračka vlada to zatraži, rekao je on.

Generalni sekretar je rekao da NATO namjerava da unaprijedi ratne planove u svijetlu novih prijetnji, kao i da će pojačati vježbovne aktivnosti i saradnju sa članicama Partnerstva za mir.

On je sem toga podvukao da NATO ostaje pri politici “otvorenih vrata”, ali da države koje žele članstvo moraju da ispune uslove za to, uz napomenu da ni jedna država izvan NATO nema pravo veta na taj proces.

Među kandidate spadaju Gruzija i Ukrajina, ali će Gruziji umjesto članstva biti ponuđena pomoć u izgradnji odbrambrenih kapaciteta, dok će se o članstvu Crne Gore odlučivati sredinom sledeće godine, rekao je Rasmusen.

Puškov: Umjesto u Poljskoj, NATO da razmjesti snage u Iraku

Sjevernoatlantski savez (NATO) bi trebalo da rasporedi 4.000 pripadnika snaga za brzo reagovanje ne u Poljskoj, protiv Rusije, već u Iraku koji je djelimično zauzela grupa Islamska država, izjavio je danas predsjednik Spoljnopolitičkog odbora ruske Dume (donjeg doma parlamenta) Aleksej Puškov.

"NATO se bavi pogrešnim stvarima", naveo je Puškov na njegovom nalogu na društvenoj mreži "Tviter" a prenosi RIA Novosti.

Agencija podsjeća na pisanje "Frankfurter algemajne cajtunga" da Alijansa planira da u istočnoj Evropi instalira nove baze, u kojima će biti raspoređeno 4.000 pripadnika snaga za brzo reagovanje, kako bi garantovala bezbjednost zemalja-članica od Rusije.