Od ove hrane bićete još gladniji!
Ilustracija

Neprijatelji dijete

Od ove hrane bićete još gladniji!

Glad je rezultat složene interakcije koja se odvija između želuca, crijeva, mozga, pankreasa i krvotoka. Kada je nivo šećera u krvi stabilan, tada ne dolazi do napada gladi.

Pogledajte zašto bi bilo dobro da izbjegavate ovih osam jela, posebno ako ste na dijeti.

PICA

Teško je pojesti samo jedan komad pice. Ako je riječ o kupovnoj, smrznutoj pici, ona je kombinacija bijelog brašna, hidrogenzovanih biljnih ulja, prerađenih sireva i konzervansa. Takva kombinacija naglo povećava nivo šećera u krvi, nakon čega pak dolazi do brzog pada šećera, a rezultat je ponovna želja za hranom.

Pice se ne treba odreći, ali ako brinete za svoje zdravlje i izgled, onda je napravite sami. Tijesto zamijesite od integralnog pšeničnog brašna, a odozgo stavite posno meso, puno povrća i samo je pospite sirom. Tako ćete dobiti uravnotežen obrok koji sadrži poželjne ugljene hidrate, proteine i masti.

BIJELA TJESTENINA

S bijelom testeninom je isto kao i s bijelim hljebom, naime i bijeli hljeb i tjestenina tjeraju vas da pojedete mnogo više nego što je potrebno. Pastu bi trebalo servirati samo onoliko koliko stane u pola šoljice, a u restoranima jedno serviranje podrazumijeva i do četiri šoljice kuvane testenine.

Kad se tijelo preoptereti jednostavnim ugljenim hidratima pankreas podstiče pretjerano lučenje insulina pa se nivo šećera u krvi naglo diže i zatim spušta te se vrlo brzo javlja glad. Sve se dodatno pogoršava s umakom koji ako je kupovni onda osim masnoća sadrži i veće količine šećera. Alternativa je integralna tjestenina i domaći sos.

ALKOHOL

Osim što smanjuje želju za jedenjem zdrave hrane, povećava i osjećaj gladi. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ‘Alcohol & Alcoholism’ već tri čaše pića mogu poremetiti funkcionisanje nivoa leptina, hormona odgovornog za osjećaj sitosti. Leptin reguliše energetski unos i potrošnju pa se često naziva i hormonom sitosti.Nivo leptina u krvi direktno zavisi od količine masnog tkiva. Naše tijelo stvara leptin kao odgovor na povećanje naslaga masti. On tada djeluje na hipotalamus i daje ‘instrukcije’ tijelu da poveća potrošnju energije i smanji unos hrane. Time pomaže u očuvanju zdrave tjelesne mase.

Kod gojaznih osoba taj efekat leptina izostaje, odnosno razvija se rezistencija na leptin. Alkohol može iscrpjeti zalihe ugljenih hidrata iz tijela i dovesti do želje za unosom nove količine ugljenih hidrata. Ako na poslu nakon što ste prošlu noć pili alkohol žudite za slanim grickalicama, uzrok može biti dehidracija i gubitak elektrolita.

SLANE GRICKALICE

Čips, perece i druge slane mješavine naglo povećavaju i zatim smanjuju nivo insulina u krvi, što brzo dovodi do novog osjećaja gladi. Postoji razlog zbog kojeg žudite za slatkišima nakon što ste pojeli kesicu čipsa. Budući da su nepce i mozak dobro povezani, nepce “javlja” mozgu da ima potrebu za slatkom hranom.

Postoji i fenomen koji se zove “osjetilno specifična sitost”. Nakon jedenja čipsa želudac šalje poruku mozgu da je njegova potreba za slanom hranom zadovoljena i da traži slatku hranu, a to je kao da imate dva odvojena stomaka koja treba napuniti.

VOĆNI SOKOVI

Iako cijeđeni voćni sokovi imaju status zdravih pića, oni sadrže sav šećer iz voća, ali ne i vlakna koja se uglavnom nalaze u pulpi i koži voća. Čaša svježe cijeđenog soka može brzo podići nivo šećera u krvi i potom ga spustiti, uzrokujući osjećaj gladi.

Zato je bolje da napravite voćni šejk jer će se tako zadržati vlakna iz kore i pulpe voća ili dodajte kašiku proteinskog praha kako bi se uravnotežio šećer u krvi i tako ćete imati duži osjećaj sitosti.

VJEŠTAČKI ZASLAĐIVAČI

Bez obzira da li su u vašem dijetalnom soku ili u kafi, vještački zaslađivači poput aspartama, sukraloze, saharina i ostalih, djeluju na mozak kao da je dobio porciju slatkiša što dovodi do naglog povećanja energije, a vrlo brzo potom do naglog pada.

Taj ciklus naglog dizanja i padanja šećera u krvi podstiče veću želju za slatkišima. Tokom vremena, taj proces može negativno uticati na centre za kontrolu gladi u mozgu.

BRZA HRANA

Gotovo svi sastojci u obrocima brze hrane, podstiču organizam da traži što veće porcije. Brza hrana je puna zasićenih masnih kisjelina, šećera, bijelog brašna, kukuruznog sirupa.

Osim toga sadrži i velike količine soli što može izazvati dehidraciju, a nije neobično da mnogi ljudi osjećaj žeđi zamijene osjećajem gladi, i brzo se vrate po još jedan hamburger.

ŽITARICE

Bijelo brašno s velikim količinama šećera kojima obiluju žitarice za djecu predstavljaju udar na organizam. Tokom noći i jutra tijelo proizvodi veće količine kortizola, s ciljem da tokom predstojećeg dana štiti tijelo od stresa. Kortizol je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda.Odlikuju ga brojne vitalne funkcije, uključujući regulisanje krvnog pritiska, regulisanje nivoa šećera u krvi, kao i umanjenje intenziteta upala, a olakšava i borbu sa stresnim okolnostima.

Kad se u tijelu nalazi veća količina kortizola tijelo sporije metaboliše uneseni šećer. Taj proces dovodi do toga da se u krvi nalazi visok nivo šećera, ali on ne dolazi u potrebna tkiva što brzo dovodi do umora i osjećaja gladi. To ne znači da žitarice nisu dobar odabir za doručak, ali trebalo bi da budu od cijelog zrna, sadrže bar pet grama vlakana, i manje od pet grama šećera u jednoj porciji.

(Telegraf.rs)

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.