Sa više od 200 različitih tipova preglada nije iznenađujuće što svako od nas "zakači" barem nekoliko godišnje. Virus se prenosi inhalacijom ili dodirom.

Jako kijanje može da pošalje 100.000 virusa do 3.5 metra u daljinu i samo jedna kapljica može da preživi do 48 sati na primjer na kvaci, daljinskom upravljaču ili nekoj dršci, kako bi nam prenijela virus.

Ukoliko često rukama dodirujete nos ili usta, tako virus lako možete unijeti u svoje tijelo koji će iskoristiti tijelo da umnoži ćelije, a potom kreću i simptomi prehlade.

"Prvih dana nijeste ni svjesni da ste prehlađeni", kaže dr Vendi Barkli, virolog iz Londona, a baš u tom trenutku smo i najinfektivniji.

"Kako se virus umnožava on ugrožava prirodni štit organizma i sluz u nosu. Onda nos počinje da irirtira i kreće kijanje", objasnila je dr Barkli za Dejli mejl.

"Vaše tijelo u želji da ograniči broj virusa koji se množe oslobađa imune ćelije, a to čini da se simptomi pogoršaju - skače temperatura u ideji da ubije viruse, šire se krvni sudovi kako bi ćelije putovale u zaražene djelove, a potom nos otiče i blokira nos, a sluz se skuplja u plućima", objašnjava virolog.

Intenzitet reakcije organizma na virus varira od osobe do osobe pa tako neće svako reagovati isto na jedan virus.

Genetski faktori takođe igraju ulogu, možete imati nasljedni gen koji je okidač za visoke temperature i intenzivno kijanje, na primjer.

Ljudi koji vjeruju da nikada ne obolijevaju od prehlada su srećni u smislu što kada se zaraze njihovo tijelo ne reaguje burno na virus.

Uprkos dugogodišnjim istraživanjima, lijek za obične prehlade nije pronađen.

"Najveći problem leži u tome što prehlade ne izazivaju isti virusi već nekoliko familija virusa sa sojevima", tvrdi prof. Džon Oksford, virolog sa Londonskog univerziteta. Ovi virusi takođe mutiraju što otežava njihovo analiziranje.