Morska hrana ne samo da je ukusna, nego zbog velikog sadržaja nutrijenata ima blagotvorno djelovanje na naše zdravlje i vitalnost. Ona sadrži omega 3 masne kisjeline, koje su našem tijelu neophodne. One sprječavaju nastanak srčanih oboljenja, stimulišu metabolizam i daju nam puno energije. Iako morska hrana sadrži holesterol, on neće naškoditi zdravlju. Zasićene masne kisheline, koje se nalaze u sirevima, mesu i brzoj hrani, su te koje škode vašem zdravlju.

RIBA

Hladnovodne ribe kao što su losos, skuša i tuna su najbolji izvor omega-3 masne kisheline, koja pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Losos

Pored toga što sadrži bjelančevine, selen, kalijum, vitamin D, vitamin B, jedan je od najbogatijih, najukusnijih i lako dostupnih morskih izvora omega 3 masnih kishelina. Sadrži malu količinu holesterola i malo kalorija. Ako uživate u njemu najmanje dva puta nedjeljno trebali biste dobiti najbolju zaštitu protiv mnogih kardiovaskularnih bolesti. Losos smanjuje upale i ima povoljan učinak na našu kožu, kosti, imunološki sistem, zube i hormonsko zdravlje.

Dimljeni losos

Sadrži veliku količinu omega 3 masnih kisjelina, a nedavna istraživanja su pokazala da omega 3 masne kisjeline štite i zdravlje očiju. Najbolje bi bilo kada biste pripremali svježi losos. Ukoliko ste ljubitelj dimljenog lososa, provjerite sastav i količinu soli. Idealna porcija bi bila oko 4 kriške dimljenog lososa (85g) jer ćete na taj način unijeti oko 25% preporučene dnevne doze soli.

Ukoliko imate problema s visokim krvnim pritiskom, dimljeni losos jedite u što manjim količinama, a zamijenite ga svježim i pripremajte na zdrave načine.

Bijela morska riba ima manji udio nezasićenih masnih kisjelina, a kako su toksini prisutni u ribama uglavnom topljivi u mastima, sadrži i manje toksina. Ribe tokom života akumuliraju toksine (poput žive iz mora) pa dugoživuće, masnije i ribe koje se hrane drugim ribama (tuna, morski pas) sadrže više toksina. Najpoznatije vrste bijele morske ribe na našim prostorima su orada, kovač, brancin, oslić i škarpina.

RAKOVI

Odličan su izvor proteina i omega 3 masnih kisjelina. U njima ćete pronaći u manjoj količini selena, hroma, kalcijuma, bakra i cinka. Ipak, omega 3 masne kisjeline su kod raka najzastupljenije. Ove masne kisjeline imaju protivupalna svojstva, pa mogu biti dobre za osobe koje pate od visokog krvnog pritiska i artritisa. Selen je snažan antioksidans koji će smanjiti količinu  slobodnih radikala u vašem tijelu.

Rakovi sadrže malo kalorija, tek 128 u 100g, a veliku količinu zasićenih masti, zbog čega su odlični za zdravlje srca i krvnih žila. Odličan su izvor vitamina B12 i cinka koji jača imunitet.

Ipak, rakovi sadrži veliku količinu holesterola, stoga nemojte pretjerivati ako imate problema s visokim holesterolom.

Škampi

Svježe škampe su bogate cinkom, jodom, selenom te vitaminom B12, kojeg u organizam možete unijeti jedino konzumiranjem namirnica životinjskog porijekla kao što su meso i riba. Izbjegavajte ih u umacima koje u restoranima često služe kao prilog. Smrznuti škampi sadrže velike količine soli, jer se u procesu smrzavanja koristi natrijum. 

Jastog

Bogat je jodom, selenom, vitaminom E te vitaminom B. Sadrži manje kalorija, holesterola i zasićenih masti od nemasne govedine, svinjetine i škampa. Vitamin E koji se nalazi u jastogu će štititi stanice od oštećenja.

Možda pripada luksuznoj hrani, ali jastog je zdrav i bogat proteinima.

ŠKOLJKE

Odličan su izvor vitamina B12 koji jača živce i poboljšava rad mozga. Takođe, tu su i gvožđe i minerali koje je teško pronaći kao što su magnezijum i kalijum.

Kamenice

Odličan su izvor proteina, cinka i omega 3 masnih kisjelina. Poboljšavaju raspoloženje i regulišu nivo stresa, a pripisuju im se afrodizijačka svojstva.

Kamenice sadrže više cinka od većine drugih namirnica. Cink poboljšava reproduktivnu i seksualnu funkciju, naročito kod muškaraca. Vitamini A, C i B12 su od vitalnog značaja za stvaranje energije u organizmu.

Takođe su bogate kalcijumom, što je odlično za izgradnju kostiju. Ipak pripazite kakve kamenice konzumirate, jer mogu sadržavati veliku količinu žive, koja oštećuje mozak, bubrege i pluća.

Dagnje

Dagnje su pravo bogatstvo selena, gvožđa, folne kisjeline, vitamina A, vitamina B, joda i cinka. Jod će pomoći osobama kojima štitnjača proizvodi premalo tirozina, što je problem kod velikog broja žena u tridesetim i četrdesetim godinama, a jedan od simptoma je umor.

Od svih školjka, dagnje imaju najviši nivo omega 3 masnih kisjelina koje pozitivno utiču na srce, kardiovaskularni sistem i cirkulaciju krvi, a sadrže još i folnu kisjelinu i vitamin B12. Folna kisjelina i vitamin B12 će ukloniti umor, zbunjenost i spriječiće oštećenje živaca.

Već s jednom porcijom dagnji ćete unijeti više vitamina B12 nego je potrebno, pa se suzdržite u trudnoći, jer postoji mogućnost od trovanja.

Jakobove kapice

Kao i sve školjke, odličan su izvor proteina i omega 3 masnih kisjelina, a sadrže jako malo zasićenih masti. Dobar su izvor vitamina B, magnezijuma i kalijuma, a imaju nisku kalorijsku vrijednost.

Jakobove kapice će vas zaštititi od krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati moždani udar. Takođe, sadrže magnezijum koji će poboljšati funkcioniranje mišića i mozga, a kalijum reguliše kontrakcije mišića, zbog čega su jakobove kapice odlične za cijelokupno zdravlje.

GLAVONOŠCI

Lignje

Odličan su izvor bjelančevina, proteina, sadrže omega 3 masne kisjeline, kalcijum, bakar, cink, B vitamin i jod. Bakar je potreban za apsorpciju i pohranu gvožđa i formiranje crvenih krvnih zrnaca. Visok nivo B vitamina će olakšati migrene, a kalcijum je koristan kod izgradnje kostiju i zubi.

Lignje se mogu pripremati na razne načine, a sadrže tek 70 kalorija na 100g. Međutim, ukoliko ih konzumirate pržene uz dodatan prilog, broj kalorija se znatno povećava, ali i nezasićenih masnih kisjelina koje štete srcu i krvnim žilama.

Lignje su odličan izbor kako za predjelo tako i za glavno jelo, važno je samo da ih ne prepržite. Ukoliko ih prepržite kalorije se utrostruče, te se dodaju trans masnoće, za koje znamo da povećavaju rizik od određenih vrsta raka.

Hobotnica

Hobotnica sadrži veliko bogatstvo vitamina B, kalijuma i selena, takođe je odličan izvor taurina i gvožđa. Taurin je aminokisjelina koja pomaže kod smanjenja holesterola i može pomoći u prevenciji bolesti srca. Ima umirujući učinak na živčani sistem, te je hobotnica idealan izbor večere prije spavanja.

Hobotnica je odličan izvor gvožđa, stoga se preporučuje osobama koje pate od anemije zbog manjka gvožđa.

Najbolje bi bilo kada biste uzimali manje hobotnice, jer je tada veća vjerojavnost da će biti ukusna. Naime, starije i veće hobotnice su žilave i tvrde za jesti ako nisu ispravno pripremljene.