Fizička aktivnost može da bude od velike koristi u liječenju simptoma depresije, ali i u prevenciji ove bolesti, pokazuju istraživanja. Iako lagana šetnja, ili umjereno vježbanje u fitnes centrima uopšte ne zvuči kao lijek, istraživači tvrde drugačije - da dugoročna fizička aktivnost u dobroj mjeri može da zamijeni antidepresive. Prema nekim procjenama, od depresivnih poremećaja boluje svaka deseta odrasla osoba, a veliki problem predstavlja to što bolest često dugo ostane neotkrivena.

Loše raspoloženje, problemi sa spavanjem i izražena nesanica, konstantna tuga, premalo ili previše sna, preveliki umor, izuzetno nisko samopouzdanje, malodušnost, bezvoljnost, pa čak i suicidalne misli, samo su neki od simptoma depresije. Na depresiju niko nije imun, javlja se i kod adolescenata, a u starijem dobu se čak smatra normalnim pratiocem starenja.

Fizička aktivnost otpušta endorfine

Nekoliko studija sprovedenih u posljednjoj deceniji dalo je istovjetne zaključke - simptomi depresije mogu da se ublaže fizičkom aktivnošću najmanje tri puta nedjeljno u trajanju od minimum jednog sata. Naime, tokom aerobnih treninga dolazi do otpuštanja endorfina, hormona koji predstavlja "prirodnu drogu" i koji izaziva dobro raspoloženje.

Kada ste fizički aktivni, vaše tijelo otpušta endorfine, koji reaguju sa receptorima u mozgu koji utiču na doživljaj bola. Endorfini su istovremeno okidač za pozitivna osjećanja i smirenost poput morfina. Djeluju u mozgu i kičmenoj moždini i drugim djelovima tijela. Neuronski receptori koje endorfini izazivaju su isti oni na koje deluju i ljekovi protiv bolova. Ali za razliku od morfijuma, ili antidepresiva, lučenje endorfina ne izaziva zavisnost.

[Bolje šetati ili trčati, nego dizati tegove] Bolje šetati ili trčati, nego dizati tegove

Ono na čemu ljekari insistiraju u posljednje vrijeme je korišćenje redovne fizičke aktivnosti kao prevencije depresije. Procjene iz raznih istraživanja govore da bi, ukoliko se vježba tri puta nedjeljno, rizik za odraslu osobu da oboli od depresije mogao da bude čak i do 20 odsto manji, bez obzira na druge faktore.

Istraživači su analizirali 11.135 ispitanika rođenih 1958. godine. Pratili su ih u uzrastu od 23, 33, 42 i 50 godina. Oni su sami izvještavali o nivou fizičkih aktivnosti, dok su simptome depresije ispitivali preko upitnika koji mjeri psihološku uznemirenost.

Uporedni podaci su pokazali da je podizanje nivoa fizičke aktivnosti od nula do tri puta nedjeljno smanjilo rizik i do 20 odsto. Svaki dodatni termin vježbanja dodatno je umanjivao rizik za šest odsto!

Kako vježbati za smanjenje depresije?

- Bolje je trčati ili šetati 20 do 30 minuta, nego dizati tegove

- Od 45 pacijenata sa depresivnim simptomima poslije moždanog udara, poslije 10 nedjelja treninga snage svi su osjećali poboljšanje

- U poređenju sa ženama koje nijesu išle na jogu, svih 34 žene koje su vježbale na ovaj način osjećale su umanjenje depresivnih tegoba, pokazala je studija

- Najmanje 35 minuta šetnje na suncu svakog dana ima pozitivan efekat na raspoloženje, jer sunce stimuliše stvaranje seratonina.

(Rtcg)