"Vrijeme je da zasučemo rukave i damo se na posao”, poručio je Junker u jutrošnjem saopštenju za medije, javlja Tanjug.

On je kao glavne ciljeve petogodišnjeg mandata zacrtao smanjenje nezaposlenosti i podsticaj privrednom rastu, uz unapređenje energetske bezbjednosti Unije.

U novoj komisiji, za razliku od one kojom je do juče predsjedavao Žose Manuel Barozo, postoji i funkcija prvog potpredsjednika sa širokim ovlašćenjima, koju je Junker povjerio holandskom političaru Fransu Timermansu.

Sem toga, portfelj dosadašnjeg komesara za proširenje promijenjen je u "istočno susjedstvo i pregovori o proširenju", što je odraz Junkerove procjene da do 2019. neće biti prijema novih članica u Uniju.

Ovu poruku novog predsjednika o "zavrtanju rukava" ipak ne treba shvatiti doslovno jer je prvi dan Junkerovog mandata pao na Duhove, a to je u Belgiji, kao i u mnogim drugim zemljama EU - neradan dan.

Novo rukovodstvo

Žozea Manuela Baroza, koji je proveo dva mandata kao predsjednik EK, zamijeniće Žan-Klod Junker, umjesto Ketrin Ešton spoljnom politikom EU upravljaće Federika Mogerini, dok će pregovore o proširenju umjesto Štefana Filea nadgledati Johanes Han.

Junker je uveo neke novine u strukturi Komisije, prije svega uvođenjem funkcije prvog potpredsjednika EK, koju je namijenio Holanđaninu Fransu Timermansu i promijenio ime Hanovog portfelja iz "proširenje i istočno susjedstvo" u "istočno susjedstvo i pregovori o proširenju".

On je u nedavnom obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta objasnio promjenu portfelja okolnošću da se tokom njegovog mandata ne očekuje prijem novih članica u Uniju.
"Ne stvarajmo iluzije kod onih koji očekuju pristupanje EU da je to moguće u sledećih pet godina", rekao je novi predsjednik EK i poručio zemljama kandidatima da će pregovori o proširenju biti nastavljeni, pa i ubrzani ako bude potrebno, ali da nije realno da oni budu zaključeni do 2019. godine".

Većina analitičara, uključujući urednika briselskog lista na engleskom jeziku Tobija Vogela, smatra da je ova procJena realistična i da važi i za Srbiju, koja je poslednjih mjeseci brže od ostalih kandidata sa Zapadnog Balkana napredovala u procesu proširenja.
"Crna Gora je posustala sa reformama, Bosna i Makedonija su u blokadi, pa je Srbija izbila na čelo regate, ali pred njom je još dug put", kaže Vogel za Tanjug.

On smatra da će Han, kao poznavalac regiona i sposoban tehnokrata dobro obavljati posao, ali podsjeća da je Evropski savjet, koga čine predstavnici zemalja članica, odavno preuzeo političku kontrolu nad procesom proširenja kroz odlučivanje o otvaranju i zatvaranju poglavlja.
"O tempu pregovora više će se pitati Berlin, London i Pariz nego Brisel", kaže on.