Na aerodromu nije bilo predstavnika aktuelne srpske vlasti. 

SRS je pozvao pristalice da na događaju, koji su nazvali miting dobrodošlice, na Trgu republike u Beogradu u subotu pozdrave Šešeljev povratak u Srbiju.

Veliki broj broj pristalica Srpske radikalne stranke (SRS) se okupio na Međunarodnom aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu kako bi dočekali povratak Vojislava Šešelja iz pritvora Haškog tribunala, optužnika za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini i predsjednika ove stranke.

Šešeljeve pristalice, pola sata prije najavljenog slijetanja aviona na letu iz Holandije u kojem se nalazi Šešelj, i dalje pristižu na beogradski aerodrom gdje ih je trenutno više od hiljadu, prenosi dopisnik agencije Anadolija.

Okupljeni nose stranačke i zastave Srbije, zatim postere sa likom Šešelja, kao i ikone.  Na jednom od postera, kako javlja dopisnik AA, piše "Šešelj, srpski junak, pobednik". 

Dolazak članova Šešeljove porodice na aerodrom, okupljene pristalice su dočekale aplauzom i povicima "Vojo, Vojo". 

Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj rekao je da se raduje povratku u Srbiju i da mu je prioritet politika, pa tek poslije liječenje.

"Radujem se povratku. Politika mi je prioritet, pa tek posle liječenje. Imam dvije metastaze, ali nije to tako strašno kao što se misli", rekao je Šešelj za "Blic" u avionu kojim iz Amsterdama putuje za Beograd.

Reporter "Blica" javlja da je Šešelj veseo, prijatan, raspoložen za šalu i prava atrakcija u avionu.

Odgovarajući na pitanje kako je proveo posljednju noć u Hagu, Šešelj je rekao: "Kao i svaku drugu".

Sudsko vijeće Haškog tribunala je 6. novembra donijelo odluku da optuženik za ratne zločine počinjene tokom proteklog rata na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine Vojislav Šešelj bude privremeno pušten na slobodu u Srbiju, radi liječenja.

Tim ljekara iz Srbije koji je posjetio Šešelja u Hagu je prije deset dana saopštio da je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno sa elementima životne ugroženosti i utvrđenim metastatskim promjenama na jetri. Šešelju je ranije dijagnostikovan karcinom debelog crijeva.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao je optužnicu protiv Šešelja u januaru 2003. za ratne zločine na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Šešelj se dobrovoljno predao 24. februara iste godine, a suđenje mu je počelo 7. novembra 2007. godine. Završne riječi na suđenju iznesene su 2012. godine, a presuda do danas nije donesena.

Optužen je za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, dijelovima BiH i Vojvodine, što obuhvata ubistva u Vukovaru, u okolini Sarajeva, Mostaru, Nevesinju i Zvorniku, zatim pritvaranje civila u logore pod nehumanim uslovima, mučenje, premlaćivanje i ubistva, deportacije i prinudno preseljavanje desetine hiljade Hrvata i muslimana sa tih teritorija i delova Vojvodine i namjerno uništavanje njihovih domova, imovine, kulturnih i vjerskih objekata.

Sudsko vijeće MKSJ prošle sedmice je zatražilo od Holandije i Srbije da se izjasne o mogućem privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja. Vlada Srbije nakon toga je dostavila Haškom tribunalu uslovne garancije za puštanje Šešelja.