1. Gojaznost često ima pozadinu

Većina ljudi ne vidi ili jednostavno ne želi da vidi prave uzroke prekomjernog uzimanja hrane i slabe fizičke aktivnosti. Neki od najčešćih uzroka su stres, psihička i emotivna nestabilnost, te rjeđe neka ozbiljnija oboljenja i hormonalni poremećaji. Ukoliko ovakve probleme ne riješite prije nego što pokušate da izmijenite režim ishrane, biće vam znatno teže da ostanete motivisani.

2. Dijeta nije gladovanje, već poseban, optimalni režim ishrane

Najčešća zabluda i greška u vezi sa mršavljenjem jeste da morate gladovati. Naprotiv, gladovanjem u velikoj mjeri remetite sofisticirane metaboličke procese u organizmu i hormonalnu ravnotežu. Zato i dolazi do čuvenog „jo-jo efekta“. Takođe, gladovanje je jedan od najvećih izazova svake dijete u motivacionom smislu.

Naprotiv, jedite tri obroka dnevno, ali smanjite količinu. Uvedite i dvije užine. Jedite raznovrsno, često, ali malo. Probajte da uvijek jedete u približno isto vrijeme u toku dana, u pravilnim razmacima. Ako to uspijete, praktično se ničega ne morate odricati, već samo morate voditi računa o količini.

3. Dijeta nije kratkoročni hir, već promjena životnih navika

Gubitak velikog broja kilograma u kratkom vremenskom periodu takođe znatno remeti metaboličke procese organizma i može provocirati zaista ozbiljna oboljenja. Tijelo jednostavno nema vremena da se prilagodi nagloj promjeni i zato „panično“ reaguje. Samostalno, koristeći brojne renomirane izvore na Internetu, ili u saradnji sa ljekarom, možete kreirati optimalni režim ishrane sa kojim ćete gubiti 4-5 kilograma mjesečno. Naučnici vjeruju da je to optimalni tempo mršavljenja.

Tako se organizam podsvjesno (ali i vi na nivou racionalnog razmišljanja) postepeno navikava da novi režim ishrane nije nekakva „izuzetna okolnost“, već on postepeno postaje vaša svakodnevna navika. Jedino tako možete računati na dugoročne rezultate i, generalno, zdraviji život.

4. Kratkoročni ciljevi su bolji za motivaciju

Ako sebi u startu za bezuslovni cilj postavite gubitak 20 kilograma, namećete sebi ogroman pritisak i u startu podrivate motivaciju. Mnoge studije su pokazale da su kratkoročni ciljevi, na primjer na nedjeljnom nivou, znatno efikasniji. Takođe, poželjno je promijeniti i samu definiciju ciljeva.

Ako svake nedjelje zacrtate i ispunite po jedan cilj, osjećaćete se bolje, bićete svjesni da radite „pravu stvar“, više ćete vjerovati u sebe, a gubitak kilograma će sigurno doći kao nagrada. Važno je i da, ako pokleknete, to sebi ne uzimate za zlo. Jednostavno odlučno nastavite već sljedećeg jutra.

5. Redovna fizička aktivnost ne mora da bude „bauk“

Slično kao što je poželjno promijeniti ciljeve u ishrani, najbolje je i da fizičku aktivnost uvodite postepeno, sa kratkoročnim „zadacima“. Ako se odmah zaletite na teretanu, postoji rizik da se uplašite takve obaveze ili da vam jednostavno bude naporno i dosadno. Umjesto toga, probajte prvo sa onim „treninzima“ koje vam nudi svakodnevni život. Kada god možete, idite pješice, a ne liftom. Parkirajte auto na 10 minuta od firme. Nemojte „slati“ nikoga u prodavnicu, uradite to sami. Sa djecom se ne igrajte na kompjuteru, već napolju. Uradite par vježbica ujutru kad ustanete, prenosi Bol.rs.