Gluva i gluvonijema djeca idu u specijalne škole gdje je nastava na srpskom govornom jeziku, a nastavnice znaju samo 10 do 50 znakova, pa ta djeca dobijaju veoma malo informacija kroz obrazovanje, naglasio je predstavnik Gradske organizacije gluvih Beograda Mihajlo Gordić, na skupu povodom obilježavanja dana ljudskih prava.

Gordić je naglasio kako bi volio da se obrazuje na srpskom znakovnom jeziku, jer je to njegov maternji jezik, 30.000 ljudi ga koriste u svakodnevnom životu i taj jezik se prenosi sa koljena na koljeno, a ne u školama kao što bi trebalo.

On je ukazao da država mora da ratifikuje srpski znakovni jezik i da poveća svjest o problemima gluvih osoba za kojih se vezuju predrasude da nijesu dovoljno obrazovani, a za znakovni jezik da je agramatičan i siromašan.

Predstavnici Centra za orijentaciju društva i Asocijacija tumača srpskog znakovnog jezika su, na skupu održanom u Mikser hausu, naglasili da gluvi imaju pravo na informacije i znanje i da je Srbija prva u regionu prevela Konvenciju UN o pravima ljudi sa invaliditetom na srpski znakovni jezik.

- Srbija je ratifikovala konvenciju UN 2009. godine i od tada se nije mnogo desilo. Bila je radna grupa, imali smo nacrt i taj zakon je pripremljen, ali poslije pet godina ništa se ne dešava- rekao je predstavnik Centra za orijentaciju društva Goran Lončar.

Još jedan od problema u Srbiji, rečeno je na skup, jesu tumači za koje ne postoji formalno obrazovanje, a doživotna diploma se dobija nakon samo sedam dana kursa.

Predstavnica Asocijacije tumača srpskog znakovnog tumača Desanka Zižić je istakla da u zemljama EU, pa čak i afričkim zemljama, za tumača obrazovanje traje četiri godine na fakultetu gdje se uče raznim vještinama i aspektima znakovnog jezika, prenosi 24sata.rs.