Ilustracija

Hag

"Cilj Srba kraj islamske države"

Bivši visoki zvaničnik SDS Vojo Kuprešanin rekao je na procesu Ratku Mladiću u Hagu da cilj bosanskih Srba bilo uništavanje "islamske države" Alije Izetbegovića

General Mladić (72), ratni komandant Vojske Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida. Cilj tog progona, po optužnici, bilo je stvaranje srpske države na teritoriji BiH.

Kuprešanin, jedan od lidera Srba u Bosanskoj krajini, tvrdio je prvo da se "ne zna" da je na Skupštini Republike Srpske sam rekao da je "naš jasan cilj uništavanje Alijine države". 

Pošto mu je tužilac predočio transkript, sugerišući da je pod "Alijinom državom" podrazumijevao "nezavisnu i unitarnu BiH", svjedok je kazao: 

"Ja kad govorim o Alijinoj državi, govorim o islamskoj državi, baziranoj na Izetbegovićevoj Islamskoj deklaraciji ... Ne govorim o unitarnoj BiH ... Htjeli smo da razbijemo koncept islamske države, koji je postao realnost". 

Iako mu je zastupnik optužbe to citirao iz skupštinskog zapisnika, Kuprešanin je opovrgavao da je ikada rekao da je "naš životni prostor u opasnosti" i da, stoga, "Muslimane treba spriječiti da se usele na našu teritoriju". "Nije tačno, ja to nisam rekao ... Nikada nisam rekao da treba spriječiti useljavanje nečije". 

Svjedok je rekao da je cilj bosanskih Srba, uoči rata u BiH, bio da ostanu u Jugoslaviji i da je to pravo "definisao plebiscit" srpskog naroda održan krajem 1991. "Ne mislim da je to bio korak ka razbijanju BiH ... već demokratska volja naroda", kazao je Kuprešanin. 

"Mi hoćemo da ostanemo i u BiH, ako BiH ostane u Jugoslaviji ... Ustav nam je to garantovao ... Gdje je tu grijeh?". 

Na pitanje da li je tačno da su Srbi "polagali pravo na 60 odsto" teritorije BiH, Kuprešanin je uzvratio da su "Srbi imali 62 odsto teritorije do 1990-91. ... To je bio zvaničan podatak, to je bilo njihovo vlasništvo".

Suprotno zapisniku sa Skupštine RS, svedok je negirao i da je u decembru 1991. pročitao deklaraciju o priznavanju Republike Srpske Krajine na teritoriji Hrvatske. 

Potvrdio je, međutim, da je ujedinjenje Bosanske krajine i RSK bio "davnašnji san Srba s obe strane Une", ali je predsjednik RS Radovan Karadžić, koji se "svim snagama borio za avnojevsku Jugoslaviju", bio protiv toga. 

Da "ne zna" za to, Kuprešanin je rekao i nakon što mu je zastupnik optužbe citirao presretnuti razgovor između njega i Karadžića iz februara 1992. Razmatrajući Lisabonski sporazum o reorganizaciji BiH, koji Karadžić naziva "maksimalnim uspjehom", jer "Bosna ne može biti jedinstvena država", Kuprešanin je po citiranom prepisu, tada rekao da će "naša policija biti na našoj teritoriji" i da "nam niko ne može reći gdje su naše granice". 

Na tužiočevu sugestiju da su sagovornici govorili o "stvaranju srpske države", svjedok je kazao da se "ne može setiti" razgovora, iako je u pisanoj izjavi Mladićevoj odbrani potvrdio da mu je prepis bio pokazan. 

Upitan od predsjedavajućeg sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie) da li se zalagao "za stvaranje nezavisne srpske države", Kupresanin je odgovorio: "U tom trenutku - ne". 

Tužilac je Kuprešaninu iz zapisnika citirao i da je, na skupštinskom zasedanju u februaru 1992. nazvao Muslimane i Hrvate "našim prirodnim neprijateljima" s kojim ne bi trebalo imati ništa. 

"Toga se ne sjećam ... To su teške reči", odgovorio je svjedok. 

Kuprešanin je tvrdio i da "prvi put čuje" da je VRS, tokom rata u BiH, dobijala municiju i opremu od Vojske Jugoslavije. 

Posvedočio je da ga je Karadžić u ljeto 1992. zadužio da zatvori "istražne centre" za nesrbe u okolini Prijedora u kojima su, po optužnici protiv Karadžića i Mladića, počinjeni teški zločini. 

Iskaz Kuprešanina biće okončan u ponedjeljak, 15. decembra. 

Optužnica generala Mladića tereti i za genocid u Srebrenici; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje za taoce pripadnika Unprofora, tokom rata u BiH.

(B92)

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.