Kako je Slembruk objasnio, obojeni dio oka sa sastoji iz dva dijela, epitela u pozadini i prednje strome. Epitel je izgrađen od samo dva sloja ćelija koje sadrže crno-braon pigmente, a, nasuprot njima, stroma je izgrađena od bezbojnih kolegenih vlakana. Ponekad se u stromi nalazi veća količina tamnog pigmenta melanina, a ponekad ga uopšte nema.
Upravo količina melanina utiče na to koje boje su nam oči.
Na primjer, braon oči imaju veću koncentraciju melanina u stromama koje apsorbuju najveću količinu svjetlosti koja prođe kroz kologene naslage dajući oko tamnu boju.
Zelena oči imaju manju količinu melanina pa manje svjetlosti apsorbuju. To znači da se dio svjetlosti ne apsorbuje već pomoću takozvanog "tindalovog efekta" reflektuje i stvara plavu boju. Kobinacija apsorbovane braon i neapsorbovane plave svjetlosti daju oko zelenu boju.
Najfascinantnije su plave oči koje sadrže veoma malo melanina pa se gotovo sva svjetlost koja uđe u oko reflektuje nazad u atmosferu kao rezultat "tindalovog efekta".
Najzanimljivija stvar je da plave oči ustvari i nemaju ustaljenu boju, već ona zavisi od količine dostupne svjetlosti u trenutku kada pogledate tu osobu.
(blic)
Komentari