Ta borba ni administraciju u Beogradu ni Srbe na Kosovu ne sprečava da razgovaraju sa kosovskim Albancima i sprovode postignute dogovore izjavio je Đurić u intervjuu za TV Most iz Zvečana.

Srbi na KiM i Vlada Srbije su, kako je rekao, „šampioni borbe za normalnost, toleranciju, stabilnost i poštovanje svih sporazuma na KiM“, a to su, između ostalog, dokazali sprovođenjem svega što proističe iz briselskog procesa i učešćem na parlamentarnim izborima na KiM.
„Kritike za sporost u napretku u tim odnosima ne treba nikako da budu upravljene na račun Beograda, zato što su Srbi na KiM i Beograd pokazali da su u stanju da prave kompromise koji su ponekad i bolni da bi se gledalo dalje u budućnost i obezbijedila izvjesnost svima nama“, objasnio je Đurić.

Prema njegovim riječima, Beograd želi da u narednom periodu pomogne da Srbi na KiM budu u stanju da sami vode svoje poslove i da vode računa o sebi u političkom smislu - odnosno da imaju pravo vođstvo, a Vlada Srbije će im, kao i do sada, pružati svu logističku, administrativnu i savetodavnu podršku.
"Sada prvi put imamo ljude koji sjede u pokrajinskoj vladi koji jasno i glasno stoje iza stava da su pokrajinski ministri i ne kriju da o svojim koracima razgovaraju sa nama u Beogradu i svim drugim relevantnim činiocima. U mnogome zavisi od kvaliteta njihovog rada koliko ćemo uspjeti da iskoristimo šansu koja nam se pružila“, kazao je Đurić.

Povodom platforme za KiM, čije je donošenje najavio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, Đurić je istakao da će ona proisteći iz kontinuiraniog procesa konsultacija predsjednika i vlade o svim pitanjima vezanim za sudbinu srpskog naroda na KiM.

Narednih nedelja biće, prema njegovim riječima, mnogo razgovora o taktici i načinima da se riješe problemi koji su iz perspektive Beograda i srpske zajednice na KiM gorući i važni.

Kako je precizirao, pored formiranja Zajednice srpskih opština, tu su i pitanja privatne, državne i društvene imovine, kao i pitanja od značaja za Srpsku pravoslavnu crkvu. 
„Želimo da se riješi i pitanje nestalih kao i pitanje interno raseljenih lica na kojem nije dovoljno urađeno. Spisak tema za razgovore je dugačak, a postoje i stvari o kojima je razgovarano kada je riječ o koalicionom sporazumu koje nijesu ušle u pisani dio teksta, ali za koje je dogovoreno da budu predmet razgovora u Briselu“, rekao je on. 

Prema njegovim riječima, u periodu pred nama formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) biće ključni preduslov normalizacije odnosa Beograda i Prištine, kao i Srba i lidera kosovskih Albanaca, i svi oni koji dugoročno žele stabilnost treba to da uvaže.

Prema njegovim riječima, prva tačka koalicionog sporazuma na kojem počiva vlada u Prištini glasi da će ZSO biti uspostavljena u roku od tri do pet mjeseci i to govori koliki značaj svi koji učestvuju u toj vladi pridaju stvaranju te zajednice.

„Briselski sporazum nije riješio sva pitanja vezana za uspostavljanje te zajednice, ali je jasno omeđio i definisao njena izvršna ovlašćenja. Mi želimo da stvorimo tijelo koje će, kako je gospođa Ketrin Ešton govorila, imati političku snagu, i svi koji su sjedeli na tim sastancima znaju odlično šta su dogovorili, bez obzira na ono što danas govore u javnosti“, poručio je Đurić.

Direktor Kancelarije za KiM se osvrnuo i na neke od najneuralgičnijih problema srpske zajednice na KiM, kao što su funkcionisanje pravosuđa, spor ekonomski razvoj, nezadovoljavajući ritam povratka izbjeglih i interno raseljenih i pitanje putnih isprava.

Proces protiv Olivera Ivanovića Đurić je opisao kao pokazatelj izvitoperenosti sistema i institucija na KiM.

( Izvor: Tanjug )