Ako se može vjerovati onim malo iskusnijima iz gastronomskog svijeta, 2015. godina proći će u znaku ovih trendova, javlja B92.

Džoš Šonvald je novinar iz Čikaga specijalizovan za gastronomiju. Njegova knjiga “The Taste of Tomorrow: Dispatches from the Future of Food” govori upravo o tome kako će naša ishrana izgledati u budućnosti, koje ćemo namirnice jesti, na koji ih način pripremati i sa čim ćemo ih kombinovati. Početkom svake godine on predviđa trendove u ishrani, u saradnji sa brojnim saradnicima. 

Tako je ove godine za američki magazin “Time” izdvojio šest trendova koji bi trebalo da obilježe 2015. godinu.

1. Mast nije neprijatelj

Godina pred nama trebalo bi da bude veoma važna u razbijanju predrasuda o mastima, koje su posljednjih godina neosnovano proglašene jednim od najvećih krivaca za povećan broj gojaznih osoba. 

Iako SAD muku muče sa gojaznošću, Šonvald navodi da se takva loša slika o mastima polako popravlja. Njegova koleginica specijalista za gastronomiju Kara Nilsen jedna je od onih koji zastupaju ovu tezu. Nilsenova navodi da se u ovom slučaju govori zaista o “običnim”, prirodnim mastima životinjskog porijekla. Za razliku od godina s početka XXI vijeka, danas je sve veći broj restorana koji nude sočna, ukusna i zdrava jela sa osetnim nivoom životinjske masti. 

“Amerikanci polako shvataju da je strah od masti, pod kojim su živjeli toliko dugo, zapravo preuveličan”, navodi Nilsenova. “Osim toga, i knjige kao što je ‘Veliko masno iznenađenje’ doprinose tome da se prirodna mast shvati kao važan dio zdravih režima ishrane.”

2. Domaći mesni proizvodi su na cijeni

Za ovo postoji gotovo jednoglasna podrška. Porast domaće proizvodnje mesnih proizvoda, kao i sve veći broj manjih privrednika koji nude svoje proizvode nastaviće da raste i u 2015. Daren Tristano prati stanje na restoranskom tržištu za kompaniju “Technomic” i uviđa da je sve veća tražnja za domaćim, lokalnim prehrambenim proizvodima, pivom, žitaricama… 

Međutim, ono što bi ove godine trebalo da doživi procvat svakako su mesni proizvodi. Što bi moglo da bude u skladu sa već pomenutim trendom sa prvog mjesta. 

Može se očekivati da sve veći broj restorana nudi domaće mesne proizvode, hvaleći se ne samo kulinarskim sposobnostima, već i sopstvenim uzgajanjem životinja, nadajmo se u što zdravijem okruženju.

3. Odlično je. Od insekata je.

Iako je u 2014. u medijima bilo znatno više priča o obrocima koji u svojoj osnovi imaju insekte, takva jela još se u Evropi i Americi posmatraju kao egzibicija. Međutim, Suzi Badarako tvrdi da će se takva situacija promijeniti. 

Ova direkorka kompanije “Culinary Tides” smatra da će insekti doživeti veliku gastronomsku popularnost i brže nego što se očekuje. 

Prilikom odabira insekata za dobitnika titule “namirnica godine”, ona prije svega ističe jedan od godinama unazad aktuelnih trendova – unos proteina. A povećan unos proteina moga bi da ide ruku pod ruku sa povećanom konzumacijom insekata koji su bogati proteinima. Primjera radi skakavac ima isti proteinski sadržaj kao pileće grudi.

4. A nagradu za “Sos godine” dobija…

Ko ne voli soseve? Vjerovatno zanemarljiv broj ljudi, pa ne čudi što svake godine potraga za novim sosevima iz najrazličitijih kulutra biva sve veća. I sve uzbudljivija. I ukusnija, naravno. 

Ove godine pažnju našeg istančanog čula ukusa mogao bi da zaokupi sos harisa (harissa), namaz od sušenih ljutih papričica, bijelog luka, paradajza, paprika, korijandera, maslinovog ulja, kumina i soli. Ovaj začinski zavežljaj dolazi iz Tunisa, gdje je neizostavan dio domaće kuhinje, a može se jesti i širom Sjeverne Afrike.

5. Nek se kinoa skloni, vreme je za proso

Tako to obično biva. Svi su prvo bili ludi za brusnicom. A onda se pojavila aronija. A onda se pojavilo ovo Ili ono. Čak i u svijetu namirnica kao što su voće, povrće i žitarice postoje različiti trendovi. 

Već neko vrijeme veliku poplarnost užvao kinoa, međutim Melisa Abot, direktorka kulinarskog odseka kompanije “The Hartman Group”, navodi kako će pažnja narednih mjeseci, moguće i godina, biti usmjerena na proso (millet). 

Riječ je o žitarici sitnog, okruglog zrna, koja se već hiljadama godina koristi širom Azije. Zapravo, proso je bila osnovna namirnica u ishrani Kineza, sve dok se nije pojavio pirinač. 

A zašto baš proso? Zato što je bogat proteinima i vlaknima, ne sadrži gluten pa važi za supernamirnicu, navodi Abotova.

6. Grašak je nova zvijezda kuhinje

Namirnica koja je nama više nego dobro poznata, u SAD tek sada bi mogla da doživi svoj procvat. Iako je godinama u sjenci soje, upravo bi grašak moga da bude “namirnica godine”, smatra Barb Staki, zamjenica direktora kompanije “Mattson”. 

Ljubav prema proteinima toliko je velika u SAD da je soja godinama važila za najpoželjniju namirnicu. Međutim, njena slava polako blijed, a upražnjeno mjesto mogao bi da zauzme grašak. Jer osim proteina, kojim je bogat, grašak ima i bogat ukus, a i važi za praktično povrće koje je veoma lako kombinovati sa drugim namirnicama.