Najvažnije hranljive materije za mamu i bebu
ilustracija

Ishrana u trudnoći

Najvažnije hranljive materije za mamu i bebu

Kako biste u trudnoći zaštitili sebe i svog mališana, neophodno je da određene namirnice (korisne za kosti i srce) postanu dio vaše svakodnevne ishrane.

Ukoliko praktikujete zdravu i raznovrsnu ishranu, vjerovatno vam unošenje esencijalnih materija koje su tijelu neophodne ne predstavlja problem, prenosi super Žena. 

Ipak, postoje grupe hranljivih materija koje su naročito potrebne ženama, zbog promjena koje se dešavaju uslijed menstruacije, menopauze, trudnoće i disbalansa hormona. 

Unosite dovoljno ovih nutrijenata i ojačaćete svoje zdravlje, ukloniti rizik od opasnih bolesti na duge staze i osjećaćete se mnogo bolje. 

Kalcijum za jake kosti 

Ukoliko u mladosti izgradite jake kosti, značajno ćete smanjiti rizik od osteoporoze u kasnijim godinama. Nakon 35 godine života, kosti počinju da gube na gustini, što je potpuno prirodan proces, pa ih zato treba čuvati unošenjem dovoljnih količina kalcijuma i vitamina D na dnevnom nivou. 

Iako su mliječni proizvodi uvijek bili poznati kao najbolji izvor kalcijuma, ukoliko nijeste njihov ljubitelj ili imate intoleranciju na laktozu, znajte da postoje i druge namirnice koje vam mogu pružiti dovoljnu količinu ovog minerala. 

To su namirnice poput sardine, inćuna, lososa, svežeg lisnatog povrća, sojinog mlijeka, tofua, badema i sjemenki poput susama i suncokreta. 

Preporučena dnevna doza kalcijuma iznosi 700 miligrama, ali nakon menopauze tijelo ga sve teže apsorbuje, pa ćete u nekom trenutku morati da povećate dozu. 

Folati za zdravo mamino i bebino srce 

Folna kiselina ili folat (vitamin B9) je najvažnija materija tokom trudnoće, koja sprječava razvoj defekta neuronske cijevi u kičmenoj moždini ploda. Budući da se kičmena moždina formira u prvih 12 nedelja trudnoće, od velikog je značaja da unosite folate i na samom početku trudnoće. 

Budući da mogu proći nedelje, a da ne znate da ste trudni, najbolje je uvrstiti folate u svakodnevnu ishranu, jer pored zdravlja ploda, folati pomažu i očuvanju zdravlja srca. 

Takođe, čuvari su imunog sistema, proizvođači energije, sprječavaju anemiju i štite od srčanog i moždanog udara. Potrudite se da svakodnevno unesete 200 mikrograma folata, odnosno 700 tokom prvih 12 nedelja trudnoće. 

Najbogatiji izvori folne kiseline su spanać, špargle, pomorandže, pasulj, sok od paradajza, brokoli, kao i pšenica sa nevjerovatnih 270 mikrograma folata na 100 grama. 

Ovaj mineral je od vitalnog značaja za brojne tjelesne funkcije. Pomaže tijelu da se izbori sa stresom, stvara energiju i pomaže izgradnji zdravih kostiju. Takođe, održava zdravim i mišiće i nervni sistem. 

Magnezijum za zdravlje žene 

Brojne studije pokazale su da mali unos magnezijuma izaziva PMS, dijabetes tipa 2, osteoporozu i migrene, a simptomi nedostatka ovog minerala su grčevi u mišićima i stomaku, nedostatak energije, slaba memorija i poremećaj sna. 

Preporučena dnevna doza magnezijuma iznosi 375 miligrama, a možete je unijeti kroz zeleno povrće, mahunarke, orašaste plodove, neprerađene integralne žitarice, koji su najbolji prirodni izvori magnezijuma. 

Imajte u vidu da se magnezijum skoro potpuno gubi tokom procesa varenja, pa bi bilo dobro da u organizam unesete oko 600 miligrama kroz hranu. 

Omega-3 masne kiseline za zdrav mozak 

Masna riba je nevjerovatno bogat izvor najbolje vrste masti: omega-3 masnih kiselina. One su najvažnije za razvoj mozga beba, što ih čini ključnim nutrijentom za trudnice. Studije su pokazale da su trudnice koje su unosile dovoljno ovih materija rađale bebe sa zdravim mozgom i nervnim sistemom i izbjegle prerani porođaj.Omega-3 masne kiseline takođe čuvaju i zdravlje srca i snižavaju rizik od moždanog udara, demencije i Alchajmerove bolesti. 

Preporučena dnevna doza - što više ribe, to bolje, a najbogatiji izvori su sveža tuna sa 2.4 grama omega-3 masnih kiselina na 150 grama i 30 grama oraha koji sadrže čak 2.6 grama ovih esencijalnih materija. 

Gvožđe pruža energiju 

Studije ukazuju da jedna od 4 žene pati od nedostatka gvožđa. Ovaj mineral je najvažniji kada je riječ o proizvodnji hemoglobina, koji transportuje kiseonik iz pluća u ostatak tijela. Takođe, dio je brojnih enzima i ključan u čuvanju imunog sistema i proizvodnji crvenih krvnih zrnaca. 

Nedostatak gvožđa može učiniti da se osjećate malaksalo, a javlja se i podložnost infekcijama i problemi sa koncentracijom. 

Unosite 8.7 miligrama gvožđa dnevno i to kroz govedinu, suncokret, spanać, suve kajsije, jaja i sjemenke bundeve, dok je definitivno najmoćniji izvor gvožđa svinjska jetra, sa nevjerovatnih 20 miligrama gvožđa. 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.