Dok američka vlada apeluje na veću potrošnju mlijeka, neke studije su počele da ukazuju na potencijalne negativne efekta mlijeka. Vjeruje se da je ishrana bogata mlijekom dobra za razvoj kostiju i mišića kod djece i štiti starije osobe od osteporoze zbog kalcijuma, kalijuma i vitamina D. 
Neke studije su povezale mlijeko i s rizikom dobijanja raka jajnika i prostate.
Ministarstvo poljoprivrede preporučuje dnevno konzumiranje dvije do dvije i po šolje nisko kaloričnog mlijeka djeci i tri šolje starijim osobama. 

Neki potrošaci smatraju da je najzdravije nekuvano, tek pomuženo kravlje mlijeko, ali zdravstveni stručnjaci kažu da mlijeko mora da bude pasterizovano kako bi se ubile patogene klice, poput salmonele. Naučnici navode da pasterizacija može da uništi i vitamine u mlijeku kao što su vitamini B12 i C, ali problem predstavljaju nedavno revidirana ranija ispitivanja u kojima se navodi da u azijskim zemljama, gdje se konzumira malo mlijeka, ima najmanje preloma kostiju. 

Neke studije su povezale mlijeko i s rizikom dobijanja raka jajnika i prostate, mada mnogi naučnici procjenjuju da to pitanje treba dodatno ispitati kako bi se došlo do konačnog zaključka. 

Nezadovoljni tim istraživanjima, proizvođači mlijeka sada promovišu proteine kravljeg mlijeka kojih nema u mlijeku od badema kao i konzumiranje mlijeka kod djece koje ne jedu dovoljno voća i povrća. 

"Diskreditovana je zamisao da je mlijeko savršena hrana", izjavio je nutricionista Dejvid Levitski i dodao da kravlje mlijeko predstavlja "dragocjen element uravnotežene ishrane". 

Levitski je dodao da kosti jačaju do 20 godine i da od mlijeka ne treba očekivati da je "hrana koja sve rješava čarobnim štapićem".

(b92)