Jeste li se ikada našli u situaciji gdje imate tamne mrlje na tapetama, na zavjesama tuš kabine ili fugama u kuptilu? Najvjerovatnije se radi o gljivicama ili plijesni, te mogu predstavljati opasnost za naše zdravlje. Takođe, to su i indikatori prekomjerne vlage u našem stambenom prostoru, prenosi “Haber.ba“.

Šta je potrebno gljivicama i plijesni za razvoj?

Određena količina vlage
Određena temperatura okoline
Kontakt s kiseonikom
Određeno plodno tlo
 

Šta napraviti?

Iako na tržištu postoji više načina i sredstava za borbu s ovim problemom, mnogi ističu kao najbolji i najučinkovitiji (ili barem najjednostavniji za korištenje) – stopostotni alkohol. Ako nemate ili ne možete nabaviti stopostotni alkohol preporuka stručnjaka je da se koristite barem osamdesetpostotnim alkoholom, budući da alkohol razblaži već i sama vlaga na koju se nanosi. Druga sredstva za suzbijanje plijesni i gljivica koja su vrlo poznata ali se njihova upotreba ne može tako preporučiti, su 5-postotna otopina vodonikova peroksida (nije tako učinkovita kao etanol) i kućanska sredstva za čišćenje s hlorom, koja zahtijevaju stručnu upotrebu jer hlor u tom obliku štetno djeluje na zdravlje čovjeka.

Uloga vlage

Jedno od najvažnijih pravila prilikom “borbe” s plijesni i gljivicama jeste sprječavanje formiranja vlage. Vlagu i njeno nakupljanje u stambenim prostorima, u normalnim uslovima možemo spriječiti zagrijavanjem i prozračivanjem. Takođe zidovi u stambenom prostoru moraju biti u stanju upiti određenu količinu vlage. Vlastitim ispravnim ponašanjem i pravilnim održavanjem stana stanari mogu uvelike doprinijeti u sprječavanju pojave gljivica i plijesni kao i upošteno spriječiti stvaranje uslova za njihov razvitak. Ispravnim provjetravanjem i zagrijavanjem moguće je u znatnoj mjeri vlagu držati u okvirima dozvoljene granice. Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno ostati u granicama od 65 do 70 posto. Vrlo je važno da vlagu koju stvaraju određene aktivnosti u stanu (na primjer vlaga koju proizvodi ljudsko tijelo, tuširanje, kuhanje, pranje) redovno odvodimo vani i to redovnim provjetravanjem prostorija.

Hladni vanjski zrak koji tokom prozračivanja dospije u unutrašnje prostorije, onda kasnije tokom zagrijavanja na sebe veže vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju. Hladni vanjski zrak nakon ulaska u toplu prostoriju u stanju je sasvim dobro isušiti prostor – čak i tokom kišovitog vremena. Što je zrak hladniji utoliko više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem hladnim zrakom tokom zime moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tokom ljeta.

Pravilno čišćenje

Čišćenje plijesni i gljivica nije toliko jednostavan zadatak koliko se isprva čini. Nestručnim saniranjem plijesni spore proširimo po cijelom stanu i tako šteta bude veća od koristi. Na primjer, ako su tapete na zidovima napadnute od plijesni onda je potrebno cijelu napadnutu površinu tapeta temeljno ukloniti – te je preporučljivo napadnuta mjesta špricati a ne brisati, kako spore ne bi proširili dalje po stambenom prostoru.