Evo kako spriječiti senilnost
Ilustracija

Saznajte

Evo kako spriječiti senilnost

Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva sopstvenih osobina i iskustava.

Ali, ipak, mozak nije ništa drukčiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima…

„Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvatamo to toliko teško kao npr. bore. Zreli mozak je poželjna stvar“, kaže Suzan Grinfild, jedna od vodećih britanskih naučnica iz područja neurologije.

„Veze između stanica u mozgu konstantno se mogu obnavljati kroz život i jačati, ali problem se pojavljuje kada te veze prestanu da rade“.

Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštititi i procesi starenja se mogu usporiti, piše vecernji.hr.

Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji znatno povećava rizik od obolijevanja od Alchajmerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti zavisi od načina na koji su proveli život.

Neka društva, poput zajednice sveštenika Mount Athos u Grčkoj uopšte nemaju zabilježene slučajeve senilnosti ili moždanog udara, a to se pripisuje njihovom životu bez stresa i zdravoj prehrani.

Mnogi procesi mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kiseonikom.

Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Takođe, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alcajmerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije nužno primijećen. Katkada dođe do manjeg izliva krvi u mozak, a da osoba uopšte ne primijeti to stanje.

Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, znanstvenici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je potrebno započeti s prevencijom.

Kako starimo, naš sistem slabi pa je potrebno pomoći mu prehranom. Važno je uključiti u prehranu mnogo namirnica koje sadrže antioksidante poput šumskog voća, brokule i ostalih koje sadrže vitamin C i vitamin E.

Dodaci prehrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama takođe pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.