Filipović, koji i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, rekao je Pobjedi da je to jasno posebno s obzirom na stav međunarodne zajednice koja ne želi nikakve promjene granica na Balkanu. 

“Sa tog gledišta ova inicijativa je avanturizam i proizvodnja problema ondje gdje ih nema i gdje mogu samo štetiti našoj zemlji”, ocijenio je on.

Filipović je istakao da niko u bosanskoj javnosti sve do prije mjesec ili dva nije mislio da bi pitanje granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a posebno pitanje Sutorine, moglo postati sporno u odnosima između dvije države.

"Sutorina je kao bosanska teritorija pominjana u radovima nekih marginalnih ljudi, nepoznatih u nauci i nebitnih u političkim i pogotovo međunarodnim pravnim pitanjima. Mislili smo da će to pitanje biti riješeno onako kako su pregovori tekli i sporazum bio na vidiku”, kazao je Filipović.

Prema njegovim riječima, aktualiziranje tog pitanja je došlo od grupe ljudi, koja je, osim što se pokazala nedovoljno kompetentnom za ozbiljan razgovor o međunarodno-pravnom aspektu problema Sutorine, pokazala samo preveliku dozu emocija.

“Ali i da ima određenog utjecaja na neke političke krugove u Bosni i Hercegovini koji žele da pokažu nezadovoljnom narodu kako vode brigu o njegovim interesima i to do te mjere da je mogla iznuditi pomenutu raspravu i odgoditi već pripremljeno potpisivanje sporazuma o razgraničenju između naše dvije zemlje", kazao je Filipović.

On potvrđuje da je sa američke strane došlo veoma jasno upozorenje da je inicijativa za mijenjanje granica na ovom prostoru avanturizam.

"Ne treba se zanositi što su inicijativu podržali i neki srpski elementi (Karadžić je i ranije pokušavao da nešto u tom kontekstu ušićari). 
Njihov animozitet prema „izdajničkoj" Crnoj Gori se još nije smirio i ne mogu da prihvate činjenicu da više neće moći biti vojnih i političkih avantura a la Ćosić i Karadžić”, dodao je Filipović.