Običaji i vjerovanja našeg naroda vezana za Đurđevdan su postojala i prije nego što je primio hrišćanstvo. 

Zbog toga je najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju u vezi sa zaštitom, zdravljem i plodnošću.

Najrasprostranjeniji je običaj pletenja vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke.

BERE SE ĐURĐEVAK I PLETU SE VJENČIĆI

Zato na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“ – „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“.

Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

U nekim krajevima se tokom branja cvijeća djevojke i mladići „gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ako vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona „zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od leskovih grančica prave krstići koji se stavljaju na kuće i na njive.

Vjeruje se da krstići od leske štite od gromova, zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija „grabila” za vas.

Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

 Danas gledajte u nebo!

Vjeruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro godina biti plodna, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, da će ljeto biti sušno.

Kaže se da, koliko nedelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.

KAD KAPIJE „DOBIJU NOGE”

Ako ste se jutros probudili bez kapije u dvorištu, nemojte da brinete, to je još jedan običaj za Đurđevdan. Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju,skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako zadaju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da„bi se od njih svako zlo i prljavština otresli i otpali”.

NEMOJTE DA SPAVATE PREKO DANA

Spavalice, ovo je loša vijest za vas! Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana! Ako to uradite rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ipak, narod je i za ovo smislio protivlijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan treba „spavati na istom mjestu”.

Veliku važnost u ranijim decenijama je imalo i kupanje na rijeci, prije sunca. Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvijećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

Smatra se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“. U nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž da ne bi ko „obrao njivu” tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

(Kolektiv)