Edi Rama se u svom obraćanju drugog dana Samita posvećenog borbi protiv nasilnog ekstremizma, a na kojem učestvuju i zvaničnici zemalja regije, osvrnuo na situaciju u Makedoniji, uz poseban naglasak na posljednja dešavanja u Kumanovu.

"Nemoguće je da izostavim u ovom trenutku par riječi o Makedoniji i tragediji u Kumanovu, gdje su, nažalost, riječi terorizam i Albanac dovedeni u isti kontekst u pokušaju da terorizmu dodaju etničku pozadinu. To je neprihvatljivo, ne samo za nas, nego i za interese Makedonije. Makedonskim vlastima treba da je jasno da su Albanci bili i ostaće državotvorni, neizostavni, neosporni faktor ove države i njenog integriteta", izjavio je Rama.

Prema njemu, ništa gore i ništa opasnije se ne može desiti u borbi protiv terorizma od dovođenja u vezu pojma terorizam sa rješavanjem pitanja koja nemaju veze sa terorizmom, nego demokratijom i rješavanja pojava koje nisu teroristička prijetnja već, kako je kazao, izraz opterećujućeg problema degradacije demokratije.

On je kazao da "demokratska Makedonija treba biti punopravna članica NATO-a, ali da ne može biti dio Alijanse ukoliko ne poštuje njene vrijednosti i načela".

Prema Raminim riječima, svi žele održivu Makedoniju, ali ne i Makedoniju u kojoj se ne može živeti. 

"Makedonija ne može biti članica NATO-a bez garancija za ostvarivanje Ohridskog sporazuma po slovu i duhu", kazao je Edi Rama.

Ohridskim sporazumom, potpisanim 13. avgusta 2001. godine, Albanci u Makedoniji su dobili znatno veća prava u korištenju svoga jezika, simbola, obrazovanja i zapošljavanju. Ovim mirovnim sporazumom predviđeno je donošenje nekoliko zakona za veća prava Albanaca kao što su Zakon o upotrebi jezika, Zakon o zastupljenosti u administraciji i Zakon o policiji.

Inače, ovaj sporazum je specifičan model multietničkog društva zasnovan na integraciji bez asimilacije i prevazilaženja neprijateljstva i tenzija u zemlji.