- Tako se ne prekida prilagođavanje mišića i organizma na vježbanje. Tijelo se lišava stresa kojem ga izlaže periodnočno vježbanje i forma organizma se drži na istom nivou- kaže Dario Ćirić, profesor fizičkog vaspitanja i lični trener.

Šta ćemo svakog dan vježbati, određuje se mjesečnim,  tromjesečnim ili dužim planom aktivnosti.

- Važno je da se treninzi iz dana u dan smjenjuju i da obuhvataju vježbe snage, izdržljivosti i fleksibilnosti. Prvi trening je vježbanje u teretani, drugi je biciklizam, brzo hodanje, vožnja rolera, a treći vježbe istezanja. Jedan dan može da bude ispunjen prvim načinom vježbanja, drugi drugim, mogu da se zapravo prave razne kombinacije samo je važno da se u toku nedjelje "pokriju" sva tri tipa vježbanja- dodaje trener.

Da je kontuinirana aktivnost najbolja, pokazuju i ove brojke. istraživanje je pokazalo da treniranje 150 minuta nedjeljno, u periodu od 14 godina, smanjuje rizik od prijevremene smrti za 31 odsto, dok treniranje od 450 minuta nedjeljno, odnosno više od jednog sata dnevno, taj broj povećava na 39 odsto.

I to vježbanje na sedmičnom nivou je bolje od izbjegavanja aktivnosti. Tako su oni ljudi koji ne vježbanju izloženi maskimalno riziku od prijevremene smrti, oni koji treniraju makar malo smanjuju taj rizik na 20 procenata.

Istraživanje sprovedeno u Australiji nad 200.000 ljudi pokazalo je da ljudi koji 30 odsto svojih nedjeljnih aktivnosti provode na  intezivnim treninzima na otvorenom prostoru na najbolji način povećavaju svoju vitalnost.

Ljudi koji 30 odsto svojih nedjeljnih aktivnosti provode u teretani postižu slične pozitivne efekte.

(Ženablic)