Kafa je vrsta psihoaktivne droge. Osim nje tu su još čaj, nikotin i amfetamini. One privremeno povećavaju aktivnost i podižu raspoloženje. Veće količine i duže uzimanje ostavlja tjelesne i psihičke štetne posljedice. Zato, pijte malo, pijte umjereno.

 Kafa je kafa

 Postoje dvije vrste kafe - arabika i robusta. Arabika se koristi češće, jer je boljeg kvaliteta, a raste na sva četiri kontinenta, koja imaju tropsku klimu. Uzgaja se na visini od 2.000 metara, a na mjestu gdje ona raste, ne uspijeva ništa drugo.

  Cvijet kafe nalikuje bijelom ljiljanu, sazrijeva tri mjeseca, od maja do avgusta, a tajna dobre kafe uglavnom, zavisi od toga koliko se ona pažljivo bere. Najbolje je ručno, jer se tako manje oštećuje. Pritom, najbitniji su miris i ukus, a ne veličina zrna. Jer, kad se samelje, kafa je kafa, nezavisno od veličine zrna. Miris i ukus kafe zavise od područja na kom je uzgojena, jer svako podneblje nosi svoj miris. U nekim područjima, poput Rija, cak se nazire ukus blata, pa i okeana.

 Kafa, kahva, kava

 Kafa, kahva, kava, topli je napitak od mljevenih prženih zrna kafe, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smedje boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim djelovima svijeta. Možemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po različitim kriterijumima (veličina zrna, količina arome, cijena).

 Već je nekoliko stoljeća kafa omiljen i uobičajen napitak širom svijeta, popijemo je ujutro, poslije ručka, na kaficu idemo s prijateljima, kafica nam predstavlja vid društvenog života, često se medjusobno pozivamo na kafu, pa makar pri tom mislili i na neki drugi oblik konzumacije jela ili pića.

U novije vrijeme se razmišlja o tome, ima li kafa štetno djelovanje, pa eto da znate i nema baš, npr. kafa poslije ručka uopće nije nezdrava, naprotiv, odličan je saveznik u borbi sa viškom kilograma. Naime ona ubrzava metabolizam i tako navodi organizam da troši kalorije, pa čak kad je i u stanju mirovanja. Visok sadržaj kofeina u kafi pomaže oksidaciju masnoća i one se brže razgrađuju.

 A koliko kalorija sadrži kafa? Jedna šoljica espreso kafe sadrži svega dvije kalorije, svaki dodana kašičica šećera ima još po dvadeset kalorija. Dakle, ako ne pretjeramo sa šećerom i dodacima pomoći ćemo organizmu u borbi sa slobodnim radikalima jer, kafa sadrži i antioksidanse.

 Znamo da je njen osnovni sastojak kofein, on nam pomaže svojom stimulacijom nervnog sistema povećavajući budnost, pažnju, podiže raspoloženje. Šoljica kafe ima 100-150 mg kofeina, pa koliko god govorili da je štetna, u umjerenim količinama nam neće smetati. Naravno, preterivanje sa kafom nije dobro – najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u želucu. Dakle, nećemo pretjerivati ma koliko nam je drago ispijanje kafe.

 A šta mi znamo o kafi?

 Nakon što je kafa „osvojila“ Arabiju, njena upotreba proširila se na čitav islamski svjet, iako su načini pripremanja bili različiti u zavisnosti od lokalnih običaja. Odatle i potiče kafa u današanjem obliku. Kafa je nekako „išla“ za islamom – gde bi se on širio, širila bi se i upotreba kafe. Tek u XVI vijeku, preko Venecije i Marseja, napitak je polako ulazio u Evropu, ali se prvi veliki „proboj kafe“ povezuje sa porazom turskih trupa 1683. godine. Prilikom povlačenja iz Beča, Turci su za sobom ostavili velike količine kafe. Tada je otvorena i prva kafana u Beču, a Austrijanci su počeli da cijene ovaj mirisni napitak. Holandjani su biljku prenijeli na plantaže na Cejlonu i Javi, a Francuzi na Haiti, Jamajku, Kubu i Portoriko. Jedan mladi Portugalac prenio je kafu u Brazil i za manje od jednog vijeka ova zemlja postala je najveci proizvodjač kafe u svijetu.

 Njena pradomovina je Etiopija i pokrajina Kaffa (coffee, engl., Kaffée, njem.), pa tako u nasem dijelu svijeta se njeno ime najpravilnije izgovara na bosanskom jeziku (kahva) usred riječi kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvorno arapska riječ koju su Bošnjaci prigrlili u cjelini, dok su je zapadnoevropljani, ili nakrnjili izbacivši glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu, a onda je ortografski iskomplikovali. A upravo taj glas (h) mami govorniku dah i dočarava hlapivu aromu ovoga pica.

 A o pripremi kafe?

 Turska kafa

 Najbolja temperatura je 95-98 stepeni Celzijusa, dakle neposredno prije nego što voda provri. Mozda ste to vec čuli, ali vjerovatno niste znali zašto voda ne treba da prokuva. Na nižoj temperaturi od ove ne ekstradira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kafa bledunjava i slaba. Na višoj temperaturi, dakle na 100 stupnjeva, povećava se aciditet, a kafa ima kiseliji ukus.

 Espresso kafa

 Na samom početku XX vijeka, izvjesni je Luidji Bezera napravio prvi espresso aparat koji je omogućio novi način pripreme kafe, dajući joj drugačiji ukus. Dok sjedite u nekom kafiću i sa uživanjem pijuckate čuvenu i jedinstvenu italijansku espresso kafu, vjerovatno ste se pitali kako se i zašto stvara ona divna, smedja pjena. Vjerovali ili ne, ta pjena je zapravo karamel – visoka temperatura i pritisak u mašini za pravljenje espresso kafe karamelizira šećer.

 Postoji nekoliko vrsta espresso kafe. Običan, mali crni espresso, sa mlijekom – makijato, moka – mješavina čiste espresso kafe i čokolade sa malo mlijeka, kapućino – dekadentna kombinacija jake espresso kafe i mlijeka od koga se dobija pjena po kojoj se pospu mrvice čokolade, espresso ristreto, breve, lungo itd...

 Odnedavno se i kod nas odomaćila instant kafa koja je ukusan i brzo pripremljiv napitak.

 Kafa je kao „društveno piće“ više uticala na žene nego na muškarce, pa nije ni čudo kada ženi kažu da se može udati ako je skuvala dobru kafu.

 A o berbi kafe znamo li da:

 Berba kafe počinje kad bobice sazriju. Najbolji način je da se one beru jedna po jedna, jer se tako preskaču zelene i prezrele. Kafa se može brati i trešenjem i mašinskom berbom, posle kojih se mora vršiti odvajanje nezrelih i prezrelih bobica. Slijedi termička obrada koja se dijeli na nekoliko faza. Prva je faza sušenja za vrijeme koje se eliminiše vlaga. Tu zrna gube tečnost, koja je oko 12% težine zrna. Vrijeme faze sušenja je oko polovine ukupnog vremena prženja kafe.

 Druga faza je prženje, a najvažniji parametar je količina toplote koja se predaje zrnima. Intenzitet boje pržene kafe je u korelaciji sa finalnom temperaturom prženja, pa viša temperatura daje tamniju kafu. Treća faza je hladjenje – kroz zrna kafe propušta se hladan vazduh. Za najbolji kvalitet, prženje mora biti zaustavljeno naglim hladjenjem zrna vazduhom ili vodom. Naravno da postoje mnogi načini pripremanja, ali ovdje smo prikazali one osnovne.

(Izvor:camo.ch)