Na Preobraženje se preobražava i list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda postaje hladnija, pa nije za kupanje.

Kod ljudi se na Preobraženje dešavaju promjene – ko je preko ljeta pocrnio, počinje da se bijeli.

Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noć tri puta preobražava. Ko to vidi i drugom objelodani, vjerovalo se da će izgubiti razum.

Prema rasprostranjenom vjerovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv i krmeljiv.

Nije dobro da neko tog dana plače, niti valja da ljudi cio dan provedu u kafani– da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće.

Preobraženje pada u gospojinskom postu koji su, mahom, žene postile, ali tog dana je običaj da niko, bez izuzetka ne mrsi.

Ponegdje se postilo i zbog divljih zvijeri. Bio je običaj da se tog dana jedu ribe i rakovi.

Svuda je bilo uobičajeno da se grožđe prvi put okusi na Preobraženje.

Mnogo je preobraženjskih običaja i vjerovanja u Srba. U nekim krajevima se na Preobraženje beru lješnici i preko cijele godine čuvaju za lijek, kad nekoga zaboli uvo.

Vjerovalo se da će, kada se bolesniku daju takvi lješnici da ih pojede, on ozdraviti.

U boljevačkim selima su glavu (cvijet) suncokreta (sunčogleda), probušenog kuršumom, čuvali za lijek od probadi i glavobolje.

U Gruži su na Preobraženje žene djeci vezivale crvenim koncem paricu oko vrata ili na kapu kačile desnu šapu od krtice – da ih od uroka čuvaju.

Bio je običaj u homoljskim selima da na Preobraženje žene i djevojke ustaju prije sunca i “pomalo porade od svakog ženskog rada”, jer se vjerovalo da će ih Bog preobrnuti (preobraziti) da budu vrijedne, a poslije ne rade ništa cio bogovetni dan.

Izvor: Vestinet